Iako je gledanje filma u bioskopu poseban doživljaj, noć uz Netflix ne zvuči loše? Pored mogućnosti da odgledaš epizodu svoje omiljene serije u svako doba dana i noći, danas preko interneta, uz pomoć sajta www.airbnb.com, možeš naći prostor za prenoćište u bilo kom dijelu svijeta. Sa druge strane, ukoliko imaš slobodnog prostora kod kuće, u Crnoj Gori možeš ugostiti turiste iz Kine ili Rusije sa kojima si se povezao preko interneta. Da ne govorimo o tome koliko se način na koji komuniciramo promjenio u poslednjih desetak godina. SMS više i ne koristimo; mijenjaju ga Viber, Whatsapp,  Messenger… U svakodnevnoj poslovnoj komunikaciji se tako koristi Slack, pomoću kojeg komuniciraju milioni timova i kompanija.

Ne znaš šta je startap tačno? Ne brini, tu smo da učimo! Paul Graham: Startap je kompanija dizajnirana da brzo raste. To što je kompanija skoro osnovana ne znači da je startap, niti je obavezno da startap bude baziran na tehnologiji, finansiran od investitora niti da ima strategiju izlaska na berzu. Jedina važna stvar jeste da to bude kompanija dizajnirana da brzo raste.

Šta je zajedničko za Netflix, Slack i Airbnb? To da je cijeli biznis zasnovan na internetu je očigledno, ali oni koji prate novosti iz poslovnog svijeta, znaće da su sve tri kompanije, koje danas vrijede milijarde američkih dolara, zapravo počele kao startapovi. Kombinacija inspirativne vizije i inovativnog rješenja za globalni problem je ono što je dovelo do vrtoglavog rasta ove kompanije. Jedno je sasvim sigurno, osnovači startapova moraju biti entuzijasti i ljudi spremni na akciju! 

Zbog toga te danas upoznajemo sa Alijom Dervićem, bivšim polaznikom naše DoMEn škole programiranja koji je danas na doktorskim studijama u Beču kao stipendista Austrijske akademije nauka. Za njega si vjerovatno i čuo kada je, sa Elmom Hot Dervić, prije nekoliko godina kao student Elektro-tehničkog fakulteta Univerziteta Crne Gore, pokrenuo jedan od prvih crnogorski startapova –  BeeAnd.me! Brojni naslovi tekstova u dnevnim novinama, iz tog perioda, bili su baš ovakvi: BeeAnd.me: Pametno rješenje za pčelare širom svijeta, Crnogorska inovacija među 40 najboljih na svijetu, Pametna košnica na meti investitora… 

Priču o tome gdje su danas Alija i BeeAnd.me, donosimo ti u nastavku!

Alija Dervić: Imali smo potpuno drugačiju ideju na samom početku

Ako misliš da se dobre ideje rađaju same, i ako čekaš Eureka momenat dok si pod tušem ili pratiš dosadno predavanje, imamo vijest za tebe: u svijetu biznisa i preduzetništva se to ne dešava! Ideje se razvijaju, a prije nego dođeš do one prave, vjerovatno ćeš se sustresti sa desetinama onih koje nisu profitabilne ili za koje jednostavno ne nalaziš način da ih sprovedeš u djelo. 

Počnimo od početka, kakvo rješenje zapravo nudi BeeAnd.ME?

Ukoliko u porodici imaš pčelara, onda vjerovatno znaš koliko mučna znaju da budu svakodnevna provjeravanja košnica i uslova u kojima pčele treba da budu. Alija i Elma su upravo napravili uređaj koji konstantno mjeri različite parametre koji su važni za pčelare, poput temperature i vlažnosti vazduha, mase košnice, zvuk pčela… Senzori informacije šalju na pčelarov uređaj sa kojima su povezani i tako mu omogućavaju da na vrijeme reaguje u slučaju pojave bolesti ili drugih problema u uzgoju. Ako u medijima po prvi put čuješ priču o BeeAnd.me, možeš pomisliti: ok, sve je počelo tako što je Elmin deda, koji je pčelar, imao sličnih problema, oni su odlučili su da mu pomognu, i eto rješenja koje se samo nametnulo! Ipak, Alija upravo govori o tome da je proces formiranja ideje bio dugotrajan, a da im je najviše pomoglo to što su uvijek imali na umu ono što ih motiviše i što je cilj njihovog biznisa.

“Sve je krenulo na jednom produženom startup vikendu organizovanog od strane udruženja “Digitalizuj.Me“. Za taj vikend smo se spremali sa jednom potpuno drugom idejom, međutim, na početku drugog dana vikenda, odlučili smo da promijenimo ideju i da krenemo sa novom. Prva motivacija je bila unaprijeđenje zdravlja pčela, i korišćenje pčela kao biosenzora, dok je druga motivacija bila pomaganje i olakšavanje rada pčelarima, te unaprijeđenje tradicionalne ekonomije kao što je pčelarstvo. Cilj je bio ponuditi kompletan IoT sistem, koji se sastojao od senzorskog noda (senzori za težinu, temperaturu, vlažnost vazduha i digitalni stetoskop) na terenu, i obrade podataka na cloud-u, kako bi krajnji korisnik imao jednostavan uvid u podatke, kao i konkretne informacije šta zapravo znače određeni trendovi obrađenih podataka (npr. optimalno vrijeme za sakupljanje meda ili optimalno vrijeme za tretiranje protiv neke od poznatih bolesti).

Pokretanje studentskog startapa: za i protiv iz Alijinog ugla

Često se organizuju konferencije i predavanja čiji je cilj da inspirišu mlade da zaplove u preduzetničke vode. Ipak, nekada nam treba da porazgovaramo sa nekim ko je prošao kroz taj proces i iz svog iskustva može dati savjete. Danas, kada je BeeAnd.me uspješan startap, Alija može sa sigurnošću reći koje su glavne poteškoće, ali i prednosti pokretanja startap-a.

Svakako pored svih poteškoća sa kojim ćete se sresti, definitivno bih rekao bih da se sve to isplati, jer su lekcije koje naučite kroz vaš startup vrlo vrijedne. BeeAnd.me je definitivno bio veliko iskustvo za mene.

“Sa trenutne tačke gledišta, za samo pokretanja startapa nije potrebna velika hrabrost, međutim, za vođenje i opstanak startap-a potrebna je istrajnost i „jak želudac“. Teško da sada mogu da se sjetim glavnih poteškoća, ali bih izdvojio to, da je u samom početku teško posvetiti veći dio vremena samo startupu. A ukoliko ne posvetite veći dio vremena, vjerovatno je da ćete brzo shvatiti da vaš startap projekat ne napreduje. Druga bitna poteškoća jesu pravne začkoljice i zakoni koji obično nama mladim nijesu u potpunosti poznati. Nažalost, taj segmenat je bitan i mora se i o tome voditi računa. 

A za slučaj da već imaš ideju na kojoj želiš da radiš…

“Poruka za one koji dok ovo čitaju razmišljaju o pokretanju svog startup-a bi bila da ne  razmišljaju mnogo. 🙂 Ako sebe vide kao inovatore i preduzetnike, onda neka sa nivoa ideje pređu na realizaciju. Što prije urade ovu tranziciju, veće su šanse da će uspjeti. 

Prva adresa, kada se odlučite za realizaciju ideje (ili kada želite da „pretresete“ ideju), je Digitalizuj.Me. Tamo sjede ljudi koji sigurno žele da čuju nove ideje i koji će vam pomoći da pređete na naredne nivoe. Ne zaboravite da su kontakti veoma bitni u startap svijetu. Zato, ako ste na početku pokušajte da pričate i da se povežete sa što više ljudi. Svaki feedback je koristan u početnoj fazi.

Važan korak  je formiranje glavnog tima (core teama) – taj tim mora jednako da se ponaša kada se nalazi na vrhu i u svom sjaju, i kada se nalazi na dnu. ”

Gdje su Alija i BeeAnd.me danas?

Iako su se u različitim fazama, od osnovanja do brojnih takmičenja, pametne košnice sve više razvijale i napredovale, kao kruna Elminog i Alijinog rada došla je nagrada za najbolju inovaciju na Samitu svjetske nagrade u Beču, u kategoriji Biznis i trgovina. Koliko je ovo prestižna nagrada, govori i činjenica da se čak 500 timova sa različitim inovacijama prijavilo za izbor. Isto tako, BeeAnd.me je bio prvi startap iz Crne Gore koji je uspio da svoje mjesto obezbijedi na ovom samitu. Nakon toga, i Elma i Alija su svoje doktorske studije nastavili u Beču.

“Oboje smo odabrali nauku. BeeAnd.me je opstao i nastavio da živi uspješno na području Evrope, međutim Elma i ja više nismo dio sadašnjeg BeeAnd.me tima. Nakon prodaje većinskog udjela u firmi, oboje smo nastavili doktorske studije u inostranstvu.”

Alija, iako je trenutno uspješan u Beču, stipendista Austrijske akademije nauka, planira povratak u Crnu Goru. Već razmišlja o novim prjektima koji su vezani za pokretanje firme i instituta u Crnoj Gori koji će se baviti projektovanjem elektronike visokog ranga.

“U Crnoj Gori još uvijek ne postoji ovakva firma, a i u samom regionu ih takođe manjka. Nadam se da će Crna Gora imati sluha za ovakve projekte i da se nećemo pokajati što smo pokušali da budemo pioniri u ovoj naučnoj grani u Crnoj Gori. 🙂 ”

I mi se nadamo Alija, i tome i da će još studenata nakon tvoje priče razmisliti o pokretanju svog biznisa!

Fotografija i mikrofotografija čipa “Voltage-Controlled Current Amplifier (VCCA)” kojim se trenutno Alija bavi. Ovaj čip predstavlja osnovni gradivni blok i nalazi se u sklopu interfejsne elektronike. Čip je namijenjen za pojačavanje strujnih signala (iz domena nanoampera), koji dolaze sa strane senzora. Na ovaj način signal sa senzora je spreman za dalju obradu.

Alija Dervić je bio jedan od polaznika DoMEn škole programiranja tokom svojih srednjoškolskih dana. Projekat realizuju kompanija DoMEn i Prirodno-matematički fakultet Univerziteta Crne Gore. Kompanija DoMEn kroz svoj program društveno odgovornog poslovanja ulaže u obrazovanje mladih u Crnoj Gori sa ciljem da im približi trendove iz oblasti novih tehnologija.

Ostani u toku!

Ostani u toku!

Prijavi se na naš besplatni nedjeljni e-mail newsletter i ne propusti novosti, obavještenja i zanimljivosti sa našeg portala.

Prijava uspješna!

Share This

Podijelite ovaj članak

Podijelite ovaj članak sa svojim prijateljima!