Svakog 23. oktobra, u periodu između 6:02 h ujutru i 6:02 h uveče obilježava se važan dan za sve ljubitelje hemije. Riječ je o Danu mola koji se slavi u čast jedne od najznačajnijih hemijskih konstanti – Avogadrovog broja.
Avogadrov broj iznosi 6,022045 × 10²³ mol-1 i povezan je jednom od sedam osnovnih fizičkih veličina: količinom supstance i njenom mjernom jedinicom, molom. Konkretno, mol je količnina substance koja sadrži tačno 6,022045 × 10²³ elementarnih jedinica – atoma, molekula, jona, elektrona.
Umjesto jedinica za masu ili zapreminu, kao način izražavanja količine reaktanata ili proizvoda hemijske reakcije u hemiji se koristi mol. A ovaj dan se obilježava širom svijeta sa ciljem popularizacije hemije.
Dan iskoristi za istraživanje zanimljivosti u vezi sa hemijom
Da li znaš da će se vruća voda zamrznuti prije nego hladna? Možeš probati a zatim i saznati više o Mpemba efektu koji opisuje ovu pojavu. Zatim, zanimljivo je i to da u tijelu odrasle osobe ima oko 250 grama soli – NaCl.
Kad smo kod hemijskih formula i elemenata, možeš li pogoditi koje je jedino slovo koje se ne pojavljuje u Periodnom sistemu elemenata? Ako nemaš strpljenja da čekaš odgovor, riječ je o slovu J. Dalje nam hemija otkriva i to da su ubodi pčela kiseli, a osa bazni. A ako razmišljaš o bojama u biljnom svijetu koje te asociraju na određena godišnja doba, onda dobrodošao/la u klub hemičara!
Istina je da će o ovome rijetko ko promišljati, ali evo odgovora ako te zanima: ove boje potiču od pigmenata, a pigmenti su najuočljiviji u plodovima i listovima. I boje koje obično viđamo na listovima su zelena, žuta i crvena – zeleni pigment potiče od hlorofila, žuti od beta karotena, a crveni od antocijanina.
Ako je već bilo previše informacija, možeš se zabaviti jednim hemijskim eksperimentom
Možeš napraviti vulkan u kućnoj atmosferi. Zaputi se ka kuhinji jer sve što ti je potrebno ćeš vjerovatno tamo naći:
- 6 šolja brašna
- 4 kašike ulja
- 2 šolje soli
- 2 kašike sode bikarbone
- topla voda
- jestiva crvena boja
- sirće
- deterdžent za pranje suđa
- plastična flaša
- tanjir
Postupak je vrlo jednostavan. Za početak, pomiješaj brašno, so, ulje i toplu vodu. Trebalo bi da dobiješ glatko tijesto. Sledeće je sa staviš flašu u tanjir i obložiš je tijestom tako da ne zatvoriš otvor flaše. Nakon toga sipaj toplu vodu u flašu, dodaj crvenu boju i nekoliko kapi deterdženta. Na kraju, dodaj sodu bikarbonu i vrlo lagano sipaj sirće.
Ako ispratiš ove korake, ono što će uslijediti izgledaće kao erupcija vulkana. Ta lava koja nastaje rezultat je hemijske reakcije između sirćeta i sode bikarbone. U flaši se dešava isto što i u prirodi prilikom erupcije vulkana – ooslobađa se ugljen dioksid koji vrši pritisak unutar, u ovom slučaju, flaše.
Ovo su samo neke zanimljivosti koje objašnjava hemija. Već znaš da je nauka svuda oko nas i da na mnoga pitanja nudi odgovor. Tvoje je samo da ih postaviš a zatim se potrudiš da pronađeš informacije koje će riješiti misterije koje imaš. Mi ti za to dajemo vjetar u leđa. 🙂