Newsletter Subscription

Search

Denis Nirkov: Šta nam je dala kosmonautika?

Šta nam je dala kosmonautika?

Sa ruskog jezika preveo i prilagodio: prof. dr Borko Vujačić, originalno napisao – Denis Nirkov (Денис Нырков)

Povodom mnogih članaka o lansiranju novih svemirskih letjelica i njihovih naučnih otkrića ili redovnih ekspedicija na Međunarodnu svemirsku stanicu pojavljuju se komentari tipa: „Kakve to veze to ima sa mnom? Zašto bismo trošili sredstva na tu sondu ili stanicu?“

Stoga bih sada htio odogovoriti na pitanja toga tipa sa 70 primjera tehnologija koje su razvijene za kosmos, ali su na kraju našle primjenu na Zemlji (koje možda i vi aktivno koristite). Predlažem da počnemo od spiska od 50 tehnologija koje je razvila NASA i koje su bile objavljene u novinama „Independent“ u članku pod naslovom „50 godina, 50 gigantskih skokova: Kako NASA potresa naš svijet“. Smatram da je taj spisak aktuelan i danas poslije 60 godina postojanja NASA. 

(Napomena prevodioca: za ovaj tekst izabrano je 20 primjera.)

Ručni usisivač

Bežični minijaturni usisivač bio je napravljen pošto je firma Black & Decker konstruisala autonomnu prenosnu bušilicu za potrebe misija „Apollo“ koje su se odvijale u periodu 1963. – 1972. godine. Bušilica je koristila specijalni kompjuterski program za smanjenje potrošnje električne energije pri izvlačenju lunarnih proba (uzoraka tla koje izvlači namjenska cilindrična sonda). Taj program je pomogao firmi da potom razradi mnoge uređaje sa napajanjem od baterija, među kojima je i ovaj ručni usisivač.

Patike s vazdušnim jastučićima

Početkom osamdesetih, pri pravljenju kaciga za skafandere, korišćen je proces koji se zove „oblikovanje gume duvanjem“. Bivši NASA inženjer, Frank Rudy predložio je da se ta tehnologija koristi u proizvodnji patika marke Nike. 

On je predstavio patike sa šupljim đonovima koji su bili napunjeni amortizacionim materijalom za ublažavanje udara pri trčanju. Rudijeva ideja predstavlja mrežu od međusobno povezanih vazdušnih ćelija koje su kasnije nazvane Nike Air.

Vatrogasni aparati za disanje

Do 1971. godine srednja masa aparata za disanje bila je preko 10 kilograma. Nošenje suvišnog tereta bilo je toliko iscrpljujuće da su se neki vatrogasci radije borili protiv vatre bez tih aparata. Za te potrebe, inženjer iz NASA prilagodio je havarijski sistem skafandera za održavanje života. Četiri godine poslije toga pojavio se aparat za disanje koji je bio za trećinu lakši i imao bolju preglednost.

Pokrivači za maratonce (Astro folije)

Godine 1964. NASA je razvila materijal koji je imao sposobnost da odbija infracrveno zračenje sa visokim koeficijentom refleksije. Taj materijal je bio tanak sloj plastike pokriven metalnim refleksivnim materijalom zlataste ili srebrnaste boje. Kao pokrivač on odbija nazad oko 80% infracrvenog zračenja tijela koje je njime ogrnuto. 

Takav materijal se koristi za održavanje temperature tijela trkača poslije finiša, kao i za žrtave nesrećnih slučajeva (kao zaštita od hipotermije, ali i u slučajevima požara).

Bezbijednost poletnih pista

Istraživanja NASA su pokazala da urezivanje tankih pruga (utora) u poletnu-sletnu pistu smanjuje vjerovatnoću za hidroplaniranje aviona tokom slijetanja – suvišna voda se razliva po utorama, te povećava trenje u vlažnim uslovima. 

O ovom otkriću obaviješteni su svi aerodromi na svijetu.  

Pilule sa predajnicima

Astronauti su gutali pilule sa predajnicima temperature i krvnog pritiska, ali i sa predajnikom podataka za praćenje stanja njihovog zdravlja tokom treninga. 

Slične pilule mogu se primjenjivati u medicini za praćenje temperature tijela, krvnog pritiska kao i drugih parametara od vitalnog značaja.

Brži trkači automobili

Ugljenično vlakno je napravljeno u Kraljevskom vazduhoplovnom zavodu u Fanborou  u Engleskoj 60-ih godina prošlog vijeka. 

Međutim, ovo otkriće dobilo je razvojni podsticaj tokom korišćenja u svemirskim brodovima. Naime, grafit armiran ugljeničnim vlaknima korišćen je u kupolama nosa Spejs-šatlova. Taj tvrdi, a lagani materijal, otporan na visoke temperature, koji se počeo koristiti u svemu, svoju primjenu je našao na Zemlji – počevši od teniskih reketa, pa do trkačih automobila.

Krov „Milenijumske kupole“

Elastičan, a tvrd materijal od staklenih vlakana i pokriven teflonom razrađen je sedamdestetih godina prošlog vijeka za kosmičke skafandere. Sada se isti materijal koristi za gradnju mnogih krovova širom svijeta, uključujući i Milenijumsku kupolu u Londonu, koja je izgrađena 2000. godine za potrebe velike Milenijumske izložbe u čast trećeg milenijuma.

Solarne baterije

Može čudno izgledati, ali pokret Zelenih trebalo bi da je zahvalan raketama koje se šalju u kosmos: efikasne solarne baterije, koje se sastoje od kristalnog silicijuma i koje efikasno pretvaraju svjetlosnu energiju u električnu struju, razrađene se u laboratorijama NASA početkom osamdesetih godina prošlog vijeka. Tu tehologiju sada koriste kompanije koje proizvode solarne panele. 

Lični sistem za upozorenje o nadolazećoj oluji

Lični detektori munja sada su popularni kod nautičara, igrača golfa i pilota privatnih aviona, ali u početku to je bio sporedni proizvod programa „Spej-šatl“. Poslije usmjeravanja ka oblaku. uređaj otkriva munje analizom finih promjena u osvijetljenosti. Sada je taj izum popularan u čitavom svijetu.

Najupečatljivija fraza svih vremena

Prvi je korak Nila Armstronga po površi Mjeseca najvažniji je događaj u 20. vijeku. Njegova fraza „Ovo je mali korak za čovjeka, ali veliki za čovječanstvo“ jeste jedan od najpoznatijih ikada izrečenih citata.

Bolje sunčane naočari

Za zaštitu kaciga astronauta od ogrebotina izazvanih mikrometeoritima, NASA je izumila presvlaku (tanak sloj) od karbonata sa strukturom sličnom strukturi dijamanta. Ta supstancija smanjuje površinsko trenje, a to znači i povećava njenu otpornost na grebanje. Upravo zbog toga su je od 1988. godine počeli koristiti mnogi proizvođači sunčanih naočala, uključujući i Ray-Ban.

Prva detaljna karta druge planete

Godine 1971. sonda „Mariner 9“ primakla se Marsu i poslala 7329 fotografija planete nazad na Zemlju. Sonda je obezbijedila prvu globalnu kartu površi „Crvene planete“, uključujući i detaljni izgled sistema kanjona i vulkana, takvih kakva je i dolina Marinera.

Očuvanje umjetničkog blaga neprocjenjive vrijednosti

Poslije prvih NASA ispitivanja poliamida (nevjerovatno izdržljivih i termostabilnih polimera) otkrivena je njihova sposobnost da zaštite bronzane statue od korozije.

Paraglajderi

NASA je 1957. godine počela s ispitivanjem različitih oblika krila za kapsulu za slijetanje broda „Džemini“. Prosto pri konstrukciji i sklapanju, a takođe sposobno za sporo uzlijetanje i meko prizemljenje, krilo trougaonog oblika brzo je postalo popularno među entuzijastima. 

Postalo je najuspješniji model krila u istoriji i ušlo je u osnovu usavršenih paraglajdera koje se koriste i danas.


Vještački ekstremiteti

Tehnologije robotizacije koriste se pri konstrukciji dinamičnijih proteza. Nova tehnologija stvaranja pjene, koja se koristi u NASA kao amortizer, omogućava da se spoljašnji oblik proteze oblikuje tako da djeluje što prirodnije i da se pritom smanji habanje pri nošenju.

 

Kućni pribor za mjerenje krvnog pritiska

Kada je Alan Šepard postao prvi Amerikanac koji je poletio u kosmos (1961), naučnici u NASA izumili su uređaj za automatsko mjerenje krvnog pritiska. Kasnije je taj uređaj ušao u široku upotrebu.

Satelitska televizija

U TV prenosu 10. juna 1962. godine u prikazana je američka zastava kako se vijori u centru veze u Endoveru, u državi Mejn.

 To je postalo moguće tek pošto je NASA lansirala vještački satelit Telestar – prvi u svijetu telekomunikacioni satelit, toga dana u 4.35 h izjutra.

Digitalni senzori slike

Kada fotografišeš ili praviš video snimak pomoću DSLR fotoaparata, mobilnog telefona, ili snimaš pomoću GoPro Hero kamere, ti zapravo koristiš tehnologiju NASA.

Memorijska pjena

Memorijska pjena je možda naprepoznatljiviji usputni proizvod NASA, koja je otkrivena tokom istraživanja koja je sponzorisala ova organizacija. Cilj istraživanja je bio da se nađe mekši materijal za sjedišta probnih pilota.

Napomena prevodioca: 

NASA je osnovana 29. jula 1958. Povodom pedesetogodišnjice postojanja NASA britanski Independent objavio je članak sa izborom 50 velikih otkrića koja su izašla iz NASA laboratorija i ušla u naš svakodnevni život. 

Povodom 60 godina postojanja, Denis Nirkov, NASA ruski autor dopunio je spisak Independenta proširivši ga na 70 primjera. Zbog preopširnosti i jednog i drugog spiska za ovu priliku izabrao sam 20 primjera iz ruskog članka

Za čitaoce koji mogu pratiti tekstove ovakve vrste na ruskom ili engleskom dati su linkovi na oba članka sa kompletnim spiskovima primjera. Pošto svaki izbor predstavlja lični sud i ukus onog ko je birao, uključujući i ovaj moj, smatram da je korisno pogledati i komentare čitalaca ispod oba članka jer se u tim komentarima mogu vidjeti i druga otkrića koja nisu ušla ni u jedan od ovih izbora, ali i napomene za pojedine primjere koje nije otkrila NASA, ali jesu usavršeni u NASA laboratorijama, kao što je i sama raketa.

Ovaj članak je dio edukativnog programa kompanije doMEn, koja je 2019. godine pokrenula portal STEMedukacija.ME u cilju promovisanja prirodnih nauka, tehnologije i programiranja mladima u Crnoj Gori.

Podijeli sa prijateljima:

Povezani članci:

Budi u toku!

Prijavi se na newsletter i ne propusti novosti, obavještenja i zanimljivosti iz STEM svijeta. :)

Budi u toku!

Prijavi se na newsletter i ne propusti novosti, obavještenja i zanimljivosti iz STEM svijeta. :)

Obavještenje

Testiranje za Školu programiranja održaće se 5. oktobra, u 10 sati u salama 207 i 208. Učesnici će raditi inicijalni test koji će procijeniti njihovu sklonost ka algoritamskom razmišljanju.