Ukoliko si osnovac ili srednjoškolac sigurno se nalaziš na važnom životnom raskršću – kako donijeti odluku o izboru buduće škole ili budućeg zanimanja. Ako voliš hemiju, mogao/la bi da se raduješ budućoj karijeri laboratorijskog tehničara/ke ili farmaceuta/tkinje. Ako ti se sviđaju časovi književnosti, možeš da razmisliš o tome da postaneš urednik/ca renomiranog časopisa ili da napraviš svoj blog. Ako ipak uživaš u matematici, možda je za tebe pravo zanimanje programer/ka ili naučnik/ca koji na nekom prestižnom univerzitetu dokazuju nove teoreme.
Vjerujem da među tvojim vršnjacima ima i onih koji od malih nogu znaju čime će se baviti u budućnosti i već su odabrali svoj budući poziv. Ukoliko kao i ja kada sam bila u tvojim godinama, nisi među njima – ne brini. Mi smo u prethodnom periodu sproveli malo istraživanje, pitali stručnjake i oni ti donose mnogo korisnih savjeta. Više o tome čitaj u nastavku. 🙂
U tekstu se upoznaj sa:
- Koracima koji će ti pomoći da odabereš pravo zanimanje;
- Predragom Lešićem i Draganom Čabarkapom koji će ti pričati o tome kako možeš postati programer ili programerka, te šta je na tom putu važno;
- Jevrosimom Pejović, psihološkinjom koja nam je odgovarala na ona nezgodna pitanja poput – šta raditi u slučaju da nemamo ideju čime želimo da se bavimo ili se roditelji sugestijama stalno miješaju u izbor;
- Super poklon ovog članka – infografik sa informacijama o zanimanjima o kojima nemaš priliku da čitaš svakog dana.
Koraci koji će ti pomoći prilikom odabira budućeg zanimanja
Ukoliko si još uvijek neodlučan/na i ne znaš kako da dođeš do odgovora koje zanimanje bi bilo pravo za tebe, predlažem ti da napraviš spisak zanimanja koja ti djeluju interesatno, a koja su povezana sa predmetima u kojima si dobar/a u školi.
Nakon što suziš spisak na nekoliko karijera koje su ti zanimljive i kojima bi mogao/la da se baviš, sledeći korak je da malo dublje istražiš svaku od njih. Svoje istraživanje možeš da nastaviš tako što ćeš obaviti informativne razgovore sa ljudima koji obavljaju poslove koje ozbiljno razmatraš. Dobijanje njihovih perspektiva može ti pomoći da doneseš ispravnu odluku.
Ipak, ukoliko se interesuješ za zanimanja koja možda nisu zastupljena u tvom okruženju i nemaš sa kim da obaviš razgovor informativne prirode, u tom slučaju možeš preći na alternativni način istraživanja – pretraživanje na internetu, kako da se uopšte školuješ za to zanimanje, a kako danas većina kompanija ima svoje veb sajtove, preko njih možeš vidjeti profesionalce koji tamo rade i pročitati njihova iskustva.
U svemu ti može pomoći i društvena mreža LinkedIn koja je namijenjena poslovnim ljudima i prezentuje njihove karijere – od toga gdje su se školovali, do toga koje su sve poslove obavljali i šta njihove kolege i saradnici kažu o tome. Kroz istraživanje, steći ćeš bolju sliku o tome čime želiš da se baviš i da li sebe za deset godina vidiš kao profesionalca na kojeg nailaziš. Naravno, ne kažem ti da slijepo pratiš tuđe korake, već da uz pomoć tuđih iskustava krčiš sopstveni put. 🙂
Danas kad je sve dostupno na internetu, dovoljno je da malo dublje zagrebeš i istražiš ono šta te konkretno zanima.
Priče o počecima, iskustva i savjeti uspješnih programera
Vjerujemo da imaš mnogo pitanja na temu odabira pravog zanimanja, pa smo mi odlučili da malo više istražimo zanimanje programera i donesemo ti iskustva uspješnih ljudi.
U pomoć smo pozvali Predraga Lešića koji je danas izvršni direktor kompanije doMEn. Njega smo pitali kakav je to bio put od studenta mašinstva do današnje funkcije izvršnog direktora internacionalne IT kompanije.
“Za vrijeme studija nekako sam osjetio da me rad na računaru privlači i da mi nekada značajno ubrzava rad na projektima koje sam kao student morao da završim. Bilo da se radilo o proračunima ili da se radi o crtanju. Osim toga, nekako su mi 90-te godine kada sam studirao izgledale prilično mračno na temu budućnosti kao mašinskog inženjera. Stoga sam pored redovnih studija sve više i više izučavao programiranje i rad na računaru. Pa je tako i moje prvo zaposlenje, još dok sam studirao, bilo mjesto programera u privatnoj firmi. Prvo radno mjesto programera me dovelo na još tri druga, a svaki put je to bio i napredak u segmentu upravljanja timom – odnosno napredak u menadžerskom smislu. Danas više nisam programer, ali jesam menadžer.” – objašnjava nam Predrag.
Razmišljaš o tome: “Dobro, biti programer je super i šanse su brojne, ali odakle da počnem?”. Za pomoć u tom dijelu “odakle početi” pitali smo Dragana Čabarkapa – jednog od osnivača najvećeg programerskog udurženja u Crnoj Gori – Dev Cluba koji već 5 godina radi u kompaniji Whitespectre sa sjedištem u Andori, ali čiji zaposleni mogu raditi i sa udaljenih područja. Dragan preporučuje:
“Što se tiče konkretnih načina kako da počnete da programirate, imate sreće ako znate engleski jezik. Danas više nego ranije su dostupni različiti resursi za učenje različitih specijalnosti u oblasti informacionih tehnologija. Na sajtu poput www.udemy.com možete naći odlične kurseve koji su veoma jeftini i koji vas mogu brzo uvesti u ozbiljne programerske vode za razvoj web i mobilnih aplikacija, ali i za mnoge druge. Za one naprednije u poslednje vrijeme su sve više dostupne i besplatne online verzije kurseva sa prestižnih univerziteta, poput ovog za razvoj iOS mobilnih aplikacija sa univerziteta Stanford https://cs193p.sites.stanford.edu/. Moja važna poruka mladima je da je svo znanje već dostupno, samo ga treba potražiti i usvojiti. I da, probajte da nađete mentore – one starije, stručnije od vas koji vam mogu pomoći da brže savladate sve prepreke.”
Dragan je neko ko voli da planira, predviđa i ima kontrolu – spoznaja da preko programiranja može da kontroliše na isti način jedan i hiljade drugih računara bila mu je mnogo privlačnija od igranja igrica i tada je pokušao da uđe u svijet programiranja, što je kasnije rezultiralo upisivanjem Elektrotehničkog fakultetu u Beogradu. Nekoliko godina kasnije, u programiranju je postao veoma uspješan, pa smo odlučili da pitamo Dragana da nam otkrije šta je recept za uspjeh u ovoj oblasti:
“Da bi ste u bilo čemu bili odlični, a ne samo prosječni morate tome da se posvetite punim srcem. Da bi ste se nečemu posvetili u potpunosti, morate to nešto da volite. Ako ne volite i u tome bar malo ne uživate, odvajanje dodatnog vremena za usavršavanje u toj oblasti će vam biti preveliki teret.
Postoji i trik a to je da ono što ne volite ili vam čini manje zadovoljstvo pretvorite u igru i transformišete to u izazov koji vam je manje odbojan, a više interesantan. Tako na primjer, ako želite da počnete da se bavite programiranjem počnite da istražujete kako da primijenite programiranje u onoj oblasti koja je vama draga. Ako vas recimo, zanima sport probajte da napravite aplikaciju ili sajt gdje mogu da se prate rezultati sportskih liga, ili gdje mogu da se razmjenjuju savjeti iz te oblasti. Ako vas zanima moda, probajte da napravite aplikaciju za praćenje trenutnih i kreiranja novih modnih trendova u vašoj sredini. Ako želite da zaradite za džeparac, probajte da napravite aplikaciju na kojoj vaši drugovi i drugarice mogu da razmjenjuju stvari ili znanje.”
Dok razgovaramo o svemu ovome, bilo bi dobro da u obzir uzmeš i to da nam budućnost donosi mnogo novih zanimanja, što znači da neka sadašnja neće postojati u narednim godinama. Pred tobom je najteži zadatak – da odabeš zanimanje koje će biti traženo i dobro plaćeno i u budućnosti, ne samo danas. Predrag Lešić, kao neko ko se već duži vremenski period bavi novim tehnologijama, tu je da ti pomogne da na jednostavan način shvatiš u kojem smjeru će se kretati zanimanja i na primjerima ti objašnjava šta je to šta nam budućnost donosi:
“Zanimanja budućnosti su sva ona zanimanja koja su tražena danas ili će biti tražena u nekom narednom periodu. Primjer zanimanja prošlosti je recimo radnik parking servisa koji naplaćuje parking i podiže rampu kada platite i napustite parking. Ovo je sviježi primjer automatizacije nekog posla koji se desio u poslednje vrijeme kod nas. Posao budućnosti bi u ovom konkretnom slučaju bio inženjer elektronike koji je dizajnirao i napravio elektroniku za naplatu preko parking kartica ili programer koji je isprogramirao taj elektronski sklop koji služi za naplatu.”
Predrag nastavlja i objašnjava šta je najvažnije u cijelom procesu biranja zanimanja i studija:
“Najvažnije je da za vrijeme studija budete znatiželjni i da budete istraživači. Istraživanja i znatiželja će vas odvesti tamo gdje vas studije ne mogu odvesti. Studije posmatrajte kao brod kojim se vozite od tačke A do tačke B, a vrijeme koje provedete na brodu iskoristite za izučavanje zvijezda. Na taj način možete stići visoko. Ne razmišljajte o tome sta će u budućnosti postojati, jer će vas znatiželja i istraživanja sami odvesti tamo. Pa i ako vas ne odvedu tamo gdje mislite da treba, opremiće vas vještinama sa kojima ćete se snaći bez problema gdje god da započnete svoju profesionalnu karijeru.”
Savjeti psihologa koji će te pripremiti za odabir “pravog” zanimanja
Prije odabira zanimanja, savjetuje se i odlazak kod psihologa u smislu stručnog savjetovanja koje bi ti pomoglo da doneseš najbolji izbor. Iako ovaj model nije toliko zastupljen, važno je da znaš da je uloga psihologa je veoma važna, jer na osnovu objektivnih činjenica dobijaš predloge koje možeš dodati na onom spisku zanimanja koji praviš. Vođeni time, odlučili smo da ti donesemo stručno mišljenje i od psihološkinje Jevrosime Pejović, koja se potrudila da obuhvati ključna pitanja ove teme.
“Izbor obrazovanja za zanimanje se odvija u periodu adolescencije, koji je turbulentan i za roditelja i za mladu osobu. Jedna od čestih grešaka je i odabir škole “jer tamo ide društvo”. Problemi se javljaju kada roditelj iz najboljih namjera potpuno ostavi svoje dijete da samo izabere zanimanje ili kada izabere umjesto njega. Ovaj proces može “probuditi” roditeljske “nezavršene poslove”, pa se dešava da roditelj uprkos činjenici da dijete ne pokazuje interesovanje, usmjerava ga ka zanimanju u kome su oni uspjeli ili za koje su željeli da se školuju, a nijesu bili u mogućnosti, koje je bilo popularno u vremenu kada su oni birali karijeru i slično.
Preporučuje se da konačan izbor bude na tinejdžeru, a da roditelj učestvuje u njemu na način što će ne samo da podrži i ohrabri svoje dijete da racionalno odluči o svom budućem zanimanju, već i da stekne bolji uvid u svoje sposobnosti, interesovanja, želje, stavove, ciljeve i vrijednosti. Uloga roditelja je i da pomogne djetetu u prikupljanju informacija zanimanju, načinima i mogućnostima školovanja za konkretno zanimanje, kao i o perspektivama zapošljavanja. Skoro da ne postoji zanimanje koje nije perspektivno, jer uvijek postoji način da “razmislimo izvan kutije” i nađemo put kako da radimo ono što volimo. Ovaj put je često izazovniji i teži jer zahtijeva inovacije.
Ukoliko nisi znao/la ono što ti dodatno može olakšati da doneseš pravu odluku o budućem zanimanju jesu i psihološki testovi. Nešto više o tome kako ti oni mogu pomoći i ko ih sprovodi u nastavku ti otkriva Jevrosima.
“Prilikom odabira profesije koriste se psihološki testovi profesionalne orijentacije. Važno je napomenuti da njih imaju pravo da zadaju samo osposobljene osobe za ovu vrstu rada, jer nestručno zadavanje i tumačenje može dovesti da mlada osoba dobije pogrešnu sliku o svom profilu.
Pored školskih pedagoško-psiholoških službi, koje se bave karijernim usmjeravanjem učenika, Zavod za zapošljavanje u okviru svojih Centara za informisanje i profesionalno savjetovanje (CIPS-ova) besplatno pruža informacije i savjetodavne usluge za razvoj karijere. U CIPS-u budući srednjoškolci, studenti, nezaposleni ili zaposleni koji traže promjenu zaposlenja mogu dobiti usluge individualnog i grupnog karijernog informisanja, psihološke procjene i druge usluge iz oblasti profesionalne orijentacije.”
Na kraju, nadamo se da ti je ovo naše istraživanje pomoglo da se informišeš, da si “upio/la” korisne savjete i čuo/la stručna mišljenja, kao i da smo ti olakšali korake na putu do zanimanja iz snova. Svakako, nastavi da nas pratiš jer ćemo se ovom temom baviti i u narednom periodu i čeka te još mnogo zanimljivih i korisnih priča koje će te pripremiti za najveću odluku. Zato sada ukoliko već nisi, pripremi spisak i olovku i započni pustolovinu istraživanja budućeg zanimanja!
P.S. I ne zaboravi, na ovom putu je obavezan kofer truda i rada i vjere u sebe!
