Koliko god bili informisani i pratili i pridržavali se mjera i preporuka koje su na snazi već neko vrijeme, u poslednjih nekoliko mjeseci, koliko traje situacija koja je svima nama promijenila dotadašnji tok života, sigurna sam da je svako od nas imao bar jednu nedoumicu po pitanju virusa korona. Od dilema u vezi sa tim da li su samo stariji u opasnosti, preko nesigurnosti po pitanju toga kada (ne) treba dolaziti kod ljekara, a sa porastom temperatura došlo je i do porasta nesigurnosti u vezi sa tim da li se virus može prenijeti u moru ili na bazenu.
Zbog toga smo odlučili da ovoga puta porazgovaramo sa pedijatricom dr Vjerom Janković koja nam je razjasnila veliki broj nedoumica i dala preporuke o tome kako se zaštititi od virusa korona. U nastavku ti otkrivam o čemu smo pričale.
Pročitaj još iz serijala #STEMistražujeKoronu:
- Šta sve znamo o virusima i koroni? – Intervju sa biološkinjom Milicom Jovanović
- Šta korona virus radi našem organizmu? Intervju sa dr Draganom Malović
Koliko su mladi u opasnosti i zašto je važno da držimo distancu i nosimo maske?
Znam da si nestrpljiv, zato odmah slijedi odgovor na prvo pitanje u vezi sa virusom korona:
S obzirom ne to da je novi, o njemu se još uvijek ne može znati sve. Istraživanja su u toku, tako da se sa preciznošću još uvijek ne može znati koliko je opasan po mlade. Svakako da su u opasnosti stariji ljudi zato što se pretpostavlja da stariji imaju i neku pridruženu hroničnu bolest, pa su samim tim i osjetljiviji za sve ostalo. Mladi su u principu zdravi, te i infekcije lakše savladavaju. U malom procentu se i kod mladih ova bolest može završiti fatalno.
Ako te ova poslednja informacija zabrinula, sigurna sam da si tip osobe sličan meni: od maske i sredstava za dezinfekciju se odvajaš samo u snu, ruke pereš toliko da više nema kreme koja im može pomoći i na dobrom si putu da postaneš osoba koja svuda sa sobom nosi metar kako bi precizno utvrdila da li su svi na tačno 2 metra udaljenosti od tebe.
Šalu na stranu, prenosim riječi doktorice Vjere koja mi je iz stručnog ugla objasnila zbog čega maska ne treba da ima funkciju ogrlice ili modnog detalja za lakat:
Korona virus, kao i uostalom većina virusa, prenosi se kapljičnim putem, tj. kijanjem i kašljanjem i direktnim kontaktom sa oboljelom osobom. Smatra se da čestice usled kašljanja i kijanja imaju domet otprilike 2 metra i zato se kao mjere prevencije savjetuju nošenje maske, često pranje ruku i distanca od 2 metra.
Kada (ne) treba ići kod ljekara?
Sada, kada smo razjasnili prethodno, vrijeme je da se pozabavimo simtpomima i time kada treba, a kada nema potrebe za odlaskom kod ljekara tokom pandemije i porasta broja zaraženih.
Kako mi je doktorica rekla, ako dođe do blagih simptoma, kao što su blago povišena temperatura, kašalj i malaksalost, ne treba žuriti sa odlaskom kod doktora. Razlog? Bespotrebno stvaranje gužve i gušenje zdravstvenog sistema.
“Dakle, sa blagim simptomima treba ostati kući, uzimati simptomatsku terapiju i mirovati?” – ja pitam, a doktorica potvrđuje i spremno odgovara na mojih narednih beskonačno mnogo pitanja koja se odnose na to šta, kako i kada uraditi ukoliko dođe do prvih ozbiljnijih simtoma:
Ako se jave simptomi: jako visoke temperature do 40, kašalj uz otežano disanje, bolovi u grudima, postoji mogućnost da ste dobili pneumoniju, tj. zapaljenje pluća i tada se treba javiti u Kovid ambulantu pri Domu Zdravlja gdje će medicinsko osoblje preduzeti odgovarajuće mjere i eventualno vas testirati na korona virus.
Doktorice, smijem li za vikend na more i kako da ojačam imunitet? Pomagajte!
Doktorica Vjera i ja smo se usaglasile da je ovo neuobičajena, vanredna situacija i da se zato treba adekvatno ponašati. To podrazumijeva sljedeće:
Obavljajte svoje obavezne dnevne aktivnosti bez suvišnjih kretanja, naročito tamo gdje su veća okupljanja i gdje nije moguće držati distancu. Okupljanja koja podrazumijevaju prisustvo velikog broja ljudi koji ne drže distancu spadaju u visokorizično ponašanje gdje god se nalazili: na fudbalskoj utakmici, amfiteatru, bioskopu, koncertu… U morskoj vodi ili bazenu ne možete dobiti koronu, osim ako se oko vas ne nalazi mnogo kupača i ako je neko od njih zaražen.
Kada je riječ o imunitetu, moram priznati da je moj krajnji domet taj da iscijedim nekoliko citrusnih voćki i pojedem kašiku meda čim otvorim oči. Zato, hajde da svi poslušamo savjet stručnog lica:
Za imunitet je važno više faktora: zdrava ishrana, fizička aktivnost bez kontakata, zdrav i adekvatan san, mentalno zdravlje, izbjegavanje alkohola i cigareta. Tada ćete, čak i ako dobijete koronu, imati blage simptome i brzo ozdraviti.
Posle svih ovih savjeta, ostaje mi da se nadam da ćeš ih se i ti pridržavati. Podijeli ih sa svojim najbližima kako bismo svi dali sve od sebe da nas virus “zaobiđe”. Do sljedećeg čitanja, ostajte nam dobro i zdravo! 🙂
Ovaj edukativni članak je dio serijala o korona virusu, koji ima za cilj da mladima objasni najvažnija pitanja vezana za virus uz eminentne stručnjake i naučnike. Cijeli serijal, kao i portal STEMedukacija.Me, dio su društveno odgovornog programa kompanije doMEn, registrara crnogorskog nacionalnog domena .ME.
