Student si računarskih nauka ili srednjoškolac i razmišljaš o upisivanju fakulteta na kojem ćeš učiti programiranje? Vjerovatno da su ti i poznate priče studenata sa skoro svih fakulteta o tome da su često “zatrpani” teorijskim lekcijama, a da bi voljeli da više usvajaju praktična znanja koja će ih pripremiti za budući posao i karijeru.

Danas upravo razgovaramo o tome kako pored redovnog pohađanja nastave, možeš sticati praktična znanja i vještine koje će te jednog dana izdvojiti na tržištu rada ili ti omogućiti sticanje vještina uz pomoć kojih možeš pokrenuti i sopstveni biznis.

Maratoni inovativnih ideja i mjesto za razvoj mladih – hakatoni

U Crnoj Gori se često održavaju, ali za slučaj da se uvijek kad naiđeš na reklamu o hakatonu pitaš o čemu se zapravo radi, sada objašnjavamo.

Hakatoni su takmičenja koja okupljaju programere, dizajnere i inovatore koji u unaprijed određenom roku treba na zadati problem da odgovore svojim inovativnim softverskim rješenjem.

Dakle, okupiš ekipu prijatelja, poznanika i svih onih čije ti znanje može pomoći da problem riješiš i za 48 sati treba na zadati problem da odgovorite predlogom konkretnog rješenja (najčešće je to 48 sati, ali je pravo organizatora da odredi koliko će takmičenja trajati). Ono što je sjajno kod hakatona, jeste to da nisi sam u cijelom procesu, već tokom trajanja takmičenja imaš pomoć mentora iz različitih oblasti koji usmjeravaju tvoj tim da kreirate rješenje koje će biti primjenjivo, izvodljivo i održivo. Na kraju, rješenja svih timova se predstavljaju stručnom žiriju koji, na osnovu definisanih kriterijuma, odlučuje koje je najbolje i koje osvaja novčanu nagradu koja će poslužiti da se predstavljeno rješenje stvarno i realizuje.

Kako hakatoni imaju vremensko ograničenje, pri predstavljaju rješenja, ako si se recimo za problem zagađanjena životne okoline dosjetio/la aplikacije kojoj korisnici mogu prijaviti načinjenu štetu prirodu, niko ne očekuje da za ta dva dana imaš kreiranu aplikaciju koja samo što nije izašla u Google Play Store.

Vjerovatno znaš da iza kompleksnih softverskih rješenja stoje mjeseci rada, pa se tokom hakatona ne očekuje da imaš gotov proizvod, već dobru ideju, model ili prototip koji možeš realizovati u narednom periodu i time napraviti promjenu u zajednici.

Zašto su hakatoni važni za mlade programere?

Hakatoni ti omogućavaju da se upoznaš sa time kako timovi sačinjeni od dizajnera, ekonomista i programera u stvarnosti funkcionišu, a to je važno, jer ćeš baš u nekom sličnom jednog dana i raditi. 🙂 Osim toga, pružaju ti mogućnost i da stvoriš mrežu kontakata, sačinjenu kako od vršnjaka koji imaju ista interesovanja kao i ti, tako i od mentora koji su uglavnom stručnjaci iz određenih oblasti.

Ipak, ono što je najvažnije, hakaton će te natjerati da počneš da razmišljaš kreativno i inovativno, daleko od zone konfora i to je ono što će te najviše pripremiti ukoliko jednog dana poželiš da pokreneš svoj startup ili osnuješ svoju firmu.

Brojni su primjeri da su upravo tokom hakatona dobre ideje dobile vidljivost i pronašle investitore i “biznis anđele” koji su im pružili finansijska sredstva da se realizuju. Takav je primjer bio i prvi online hakaton u Crnoj Gori, CoronaThon, koji je održan u aprilu, a nakon kojeg je kompanija doMEn donirala sredstva dva crnogorska startupa koja su upravo bila predstavljena na tom događaju.

Pročitaj više: [Preduzetničke priče] Šta te Trguj.Me i Honorarium mogu naučiti o pokretanju startapa?

Da se budeš u toku kada se ponovo u Crnoj Gori organizuje hakaton, redovno prati sajtove poput Digitalizuj.Me, Mtel digitalne fabrike, Kreaktivator…

Prakse u crnogorskim IT kompanijama

IT sektor u Crnoj Gori još uvijek raste. Osim sajtova koje vidiš da se izrađuju za crnogorsko tržište, brojne kompanije u Crnoj Gori usluge izrade softvera i kompleksnih web rješenja nude i inostranin tržištima. Sve to dovodi do toga da programera u Crnoj Gori nema dovoljno, odnosno, da skoro nijedan programer nakon završetka svojih studija nije nezaposlen.

U vrijeme velike neizvjesnosti koju donosi tržište rada danas, usaglasićemo se da je ovo značajan faktor zbog kog se mladi danas sve više odlučuju za karijeru programera i to je ono što treba da nas raduje.

Sasvim je prirodno da se sada pitaš koje su to firme u Crnoj Gori koje se bave informacionim tehnologijama i kako doći do njih jer sigurno nisu popularne kao one koje bilborde imaju po cijelom gradu i stalno ti iskaču na društvenim mrežama. 

Prva preporuka je da pokušaš da ih nađeš na društvenim mrežama, konferencijama i sajmovima gdje se najčešće pojavljuju. Takođe, ovdje ti ostavljam link sa nekim od kompanija koje se bave programiranjem u Crnoj Gori i tu možeš pronaći više korisnih podataka o njima, kao i linkove do njihovih veb sajtova. Možeš pogledati koliko zaposlenih imaju, ali i kakvi su im prihodi, te koliko su stabilne za rad.

Ono što bih ti preporučila jeste da ih pratiš na društvenim mrežama, jer često organizuju prakse ili obuke za svoje mlađe kolege. Naravno, uvijek možeš postupiti i proaktivno da dođeš do rada u nekoj od njih, jer je nekada dovoljno poslati i kvalitetno urađen CV i motivaciono pismo na više adresa da ti se upravo neko javi i ponudi ti da dođeš na intervju za posao nakon kojeg možeš početi da radiš i učiš u njihovoj firmi kroz plaćenu praksu ili volontiranje. Sa druge strane, nekada je potrebno i strpljenje, jer ti se možda niko neće odmah javiti. Svakako, većina HR stručnjaka koji se bave pronalaženjem novih kadrova, sačuvaće tvoj mail i pozvati te onda kad se otvori radno mjesto koje bi odgovaralo kandidatu poput tebe. 🙂

Čak i ako si student i još uvijek ne znaš da programiraš, praksa u jednoj od takvih kompanija bi bila značajna za nastavak tvoje karijere, a među starijim i iskusnijim kolegama možeš naći sjajne mentore koji bi sa tobom podijelili stečeno znanje.

Nakon priče o tome da možeš raditi u nekoj kompaniji, okrećemo se tome i što većina programera zbog prirode svog posla može da bude – freelancer. 

Po istraživanjima iz 2017. godine, sprovedenim u Sjedinjenim Američkim Državama, čak 36% radne snage Amerike radi freelance poslove. Da li možeš da zamisliš da više od trećine ljudi u Crnoj Gori ne ide svakog dana na posao već od svoje kuće pruža usluge kompanijama iz Kanade, Engleske ili Meksika?

Sada, vjerovatno da teško možemo zamisliti takav scenario, i pitanje je da li će ikada kod nas freelance poslovi biti na ovom nivou, ali očigledno je da će do promjena u tom dijelu doći, te da će većina nas koji pripadamo novim generacijama, pored regularnih poslova od 8 do 16 h, imati mogućnost da se okrene freelance poslovima, kao izvorima dodatne zarade.

Oni koji su “full-time freelanceri” nemaju stalno zaposlenje u nekoj firmi i sigurnost u smislu fiksno određene plate, već sami pronalaze svoje klijente kojima pružaju usluge. Te usluge mogu biti pisanje tekstova, rad u call centru, razne vrste tehničke podrške, video produkcija, dizajniranje, i naravno, ono što je tebi sigurno najzanimljvije – pružanje programerskih usluga.

Kao što znaš sam/a, programiranje je široka oblast. Možeš usluge pružati iz oblasti analize i baza podataka, kreiranja sajtova, aplikacija… Mogućnosti je mnogo, a i ako ti neke oblasti nisu najpoznatije jer ih možda do sada nisi učio/la, možda bi trebalo da se fokusiraš na pružanje usluga iz jedne specifične oblasti koju ćeš dodatno usavršiti uz pomoć online kurseva.

Nakon što budeš siguran/a u to da iz određene oblasti možeš pružati svoje usluge, izađi na tržište i pokušaj da osmisliš strategiju kako da dođeš do prvih klijenata i projekata.

To je možda i najteži dio cijele priče o freelance karijeri jer odjednom dobijaš konkurenciju iz cijelog svijeta. Pametni koraci svakako će ti donijeti dugoročne rezultate, tako mnogi stručnjaci za izgradnju ličnog brenda preporučuju upravo da prve projekte obavljaš čak i besplatno, kako bi sa jedne strane imao/la iskustvo, a sa druge strane i reference u CV-iju za sve buduće projekte.

Koje sajtove koristiti za pronalazak posla online?

Jedan od najpoznatijih je UpWork na kojem možeš kreirati svoj profil i ostaviti kontakt informacije za one koji žele tvoje usluge, dok sa druge strane možeš i aplicirati za projekte koji traže radnu snagu. 

Takođe, poslovi se oglašavaju i na sajtovima Freelancer.com, Hubstaff, dok je za postavljanje projekata svakako među programerima najpoznatiji GitHub. U Crnoj Gori postoji više programeskih udruženja koja okupljaju programere i inženjere u cilju razmjenjivanja mišljenja, ideja i saradnji, od kojih je svakako najveće DevClub.

Ono što je za freelacere ključno jeste da imaju dobar portfolio, lijepo prezentovan i da na taj način stiču povjerenje klijenata. Put svakako nije lak, ali ako pomisliš da možeš biti sam sebi šef, sarađivati sa ljudima iz cijelog svijeta i zarađivati nezavisno od roditelja i bilo koje kompanije u Crnoj Gori, ipak cijela priča zvuči primamljivije, zar ne?

U osnovi svega ipak leži samo jedna stvar – strast prema onome što radiš i od toga zavisi koliko ćeš napredovati u svojoj karijeri. Ako odabereš karijeru programera, ili bilo kojeg zanimanja koje se vezuje za IT svijet, znaj da ćeš tokom cijelog života morati da učiš, prilagođavaš se promjenama ili ih sam stvaraš. 

Ako te fascirnira svijet novih tehnologija, napravi konkretne korake, počni da učiš programiranje, uhvati se u koštac sa svojim prvim projektima i zgrabi mnošto šansi koje se nude nama novim generacijama.

Kompanija doMEn d.o.o. je 2019. godine pokrenula portal STEM edukacija u cilju približavanja koncepta novih tehnologija mladima u Crnoj Gori. Ove godine, usled pandemije virusa korona, DoMEn škola programiranja, koju organizuju kompanija doMEn i Prirodno-matematički fakultet Univerziteta Crne Gore, dobila je svoje novo online izdanje. 

Lekcije u programskom jezicima Scratch i C++ besplatno su dostupne svim zainteresovanim osnovcima i srednjoškolcima online na našem YouTube kanalu.