Evo zanimljivosti o kojoj rijetko zamišljamo – svakog dana svako od nas izvede bar jedan mali eksperiment, a da toga možda nije ni svjestan. Bilo da odlučimo da odemo drugom rutom u školu ili na posao (i vidimo da li ćemo isto stići na vrijeme), ili tako što ćemo ostaviti sendvič u tosteru samo 30 sekundi više da vidimo hoće li od toga biti hrskaviji ili će da izgori.
Često eksperimentišemo i sa uklapanjem boja i stilova kad nosimo nešto od odjeće što na prvi pogled možda i ne ide jedno uz drugo. Zatim, kad probamo da pogodimo koš tako što bacimo loptu s leđa ili s drugom rukom ili s neke neuobičajene pozicije, a tu je i najčešći eksperiment onih koji stalno kasne – koliko puta dok mi se ozbiljno ne naljute?
Istina je da se magija može naći u mnogo čemu, ali za radoznalce koji su konstantno u potrazi za novim avanturama nema ništa magičnije od jednog “ŠTA AKO…” Jedan takav radoznalac upravo je zaslužan i za prvi (zabilježeni) naučni eksperiment koji je izveden čak 440 godina p.n.e. Njegovo ime je Empedokle.
Ko je bio Empedokle?Empedokle je bio antički filozof i građanin Agrigenta, grčke kolonije na Siciliji. Empedoklova filozofija je najpoznatija po kosmološkoj teoriji da su četiri osnovna elementa (zemlja, vazduh, vatra i voda) stvorila svijet i da je sve na svijetu sazdano od kombinacije ta četiri elementa i dvije pokretačke sile – ljubavi i mržnje. Osim što je bio filozof, Aristotel ga je smatrao i osnivačem retorike, a bavio se i medicinom i mnogo je pomogao ljudima svojim savjetima pa su ga neki čak zvali i čudotvorcem. Njegova ličnost bila je obavijena legendama, a maštu potonjih naraštaja naročito je podsticala njegova navodna smrt skokom u vulkanski krater Etne. Trajnu privlačnost i zagonetnost Empedoklovog djela i lika, kao i složenost njegovog učenja o svijetu i čoveku, dobro ilustruje Brehtova poema “Sandala Empedoklova” u kojoj su Empedoklovi učenici, već do guše uvučeni u duboke metafizičke tajne, odjednom, nakon što ih je učitelj iznenada napustio, ostali da se pitaju o njegovoj posmrtnoj sudbini, držeći u rukama jedino što im je ostalo – njegovu ovozemaljsku, prolaznu, iznošenu sandalu. |
Kako je antički filozof eksperimentisao?
Empedokle je, kao što vidite, bio veoma zanimljiva ličnost. Istina je da bi ga danas, kao i mnoge druge ličnosti iz tog vremena u najmanju ruku smatrali čudakom. Međutim, on ne samo da nije doživio da ga protjeraju ili izopšte, već je imao poštovanje velikih i umnih ljudi tog vremena.
Nama je, međutim, Empedokle posebno zanimljiv jer mu se pripisuje i izvođenje prvog naučnog eksperimenta. Vazduh je za njega bio važan element jer je Empedokle tvrdio da je on fizička supstanca, a ne praznina. Ali, nisu se sa time svi slagali. Njegovi savremenici su mahali rukama kroz vazduh tvrdeći da on u stvari ne postoji, da je u pitanju jedno veliko ništa, da ne može biti u pitanju nikakva supstanca, ništa konkretno, vazduh prosto ne postoji. Empedokle nije znao kako da ih ubjedi u suprotno pa je došao na ideju da im to demonstrira. Kako? Prvim (zabilježenim) naučnim eksperimentom u istoriji čovječanstva!
Demonstracija uspješna – vazduh postoji! Hmm, ali kako?
Za eksperiment je iskoristio klepsidru, vodeni časovnik, odnosno izum drevnih Persijanaca koji su koristili za mjerenje vremena i koji izgleda kao glineni sud sa malom rupom (ventilom) koji se punio vodom. Na osnovu toga koliko bi vode iscurilo kroz tu rupu, mjereno je vrijeme, zbog čega se ona smatra jednim od najstarijih mjernih instrumenata koji se koristio par od 16 vijeka p.n.e.
Empedokle je klepsidru iskoristio za svoj eksperiment na način što bi rukom zatvarao ventil na klepsidri i zatim je naopačke uranjao u more. Kada bi sklonio prst sa ventila, mjehurići vazduha zarobljeni ispod klepsidre počeli bi da izlaze i putuju ka površini mora, dokazujući da vazduh zaista postoji, da nije ništa, a nakon što je na ovaj način demonstrirao da je u pravu, drugima nije preostalo ništa sem da promijene mišljenje. Čini se jednostavno, zar ne?
Želiš dalje da istražuješ?
Ako te ikad navede put u Atinu, u Atinskoj Agori, gradskoj četvrti, ali i arheološkom lokalitetu Atine sa bogatom zbirkom spomenika i ruševina iz različitih perioda danas se mogu naći izložene i dvije klepsidre. Jedna je originalni primjerak iz vremena kada je živio Empedokle, dok je druga rekonstrukcija originalne gline.
Na YouTube kanalu Infrequently Asked Questions nalazi se i animirani klip “How do we know air is something?” koji će ti, ukoliko te to zanima, približiti i kako je sam eksperiment izgledao, a ostaviću ti link i do interesantnih eksperimenata koje možeš bezbjedno izvesti u kućnim uslovima. Na kraju jedno pitanje o kome želim da razmisliš: da imaš zadatak da dokažeš da vazduh postoji, kako bi ti to uradio/la?
Ako želiš da sa nama podijeliš svoj odgovor ili imaš ideju za neku zanimljivu temu o kojoj želiš da čitaš na našem blogu, piši nam na [email protected] ili nam se obrati putem Instagram stranice ili naloga na Facebooku.
