Nova godina je idealno vrijeme da se oslobodimo predrasuda i otvorimo vrata novim saznanjima. Umjesto da vjerujemo svemu što pročitamo ili čujemo, hajde da zajedno istražimo šta je u svijetu STEM-a istina, a šta samo fikcija.
Dok skrolujemo kroz TikTok i Instagram, često nailazimo na tekstove koji nam odmah privuku pažnju. „Svi matematički geniji su loši u pisanju sastava“ ili „Tehnologija može da riješi sve probleme ovog svijeta!“ su informacije koje se obično šire veoma brzo, a mi im nesvjesno povjerujemo, bez da istražimo da li su zapravo tačne.
Da biste zavoljeli neku od STEM oblasti (nauku, tehnologiju, inženjering, matematiku), ne morate da volite sve četiri. Štaviše, sasvim je uobičajeno da neko ko obožava nauku nema previše simpatija prema matematici – i obrnuto. Razloga za to ima mnogo, ali jedan od najčešćih je pogrešno uvjerenje da stvari koje nam ne idu od ruke moraju biti teške ili dosadne – što je samo još jedan mit!
Upravo ćemo se sada pozabaviti time da otkrijemo šta je istina, a šta fikcija. Pa hajde da razjasnimo neke od najčešćih zabluda i dokažemo da nauka nije bauk već krije dosta zabavnih i korisnih stvari koje svakodnevno koristimo.
Matematika i nauka su samo za genijalce
Sigurna sam da među vama koji ovo čitate ima onih kojima matematika ne ide baš najbolje i mislite da niste rođeni za nju, da je nikada nećete naučiti. I potpuno vas razumijem! Da budem iskrena, ni meni matematika nije bila jača strana tokom osnovne i srednje škole. Uvijek sam mislila da je preteška, suviše komplikovana i da nije za mene.
Ali na fakultetu su se stvari promijenile jer sam pronašla motivaciju, bila uporna i odlučna da je savladam. I znate šta? Kada sam joj prišla bez straha i sa jasnim ciljem, shvatila sam da matematika nije nikakav bauk. Ne samo da sam je naučila, nego sam među prvima položila ispit!
Važno je da znaš da se genijalci ne rađaju sa supermoćima, već i oni, kao i svi drugi, počinju od osnova i postepeno grade svoje znanje. I naravno, različiti ljudi uče na različite načine. Nekima pomažu crteži i vizualizacije, drugima praktični primjeri iz svakodnevnog života, dok neko voli da uči kroz eksperimente, a neko uz pomoć zadataka. Sve je to u redu, jer najvažnije je naći ono što ti najviše odgovara.
Ako si među onima koji misle da su matematika i statistika isto ili imaš predrasude o ovoj fascinantnoj oblasti, zaviri u naš tekst Zanimljiva statistika: Koliko je važna ova nauka i kako ući u njen svijet?. Možda baš tamo pronađeš dokaz da su brojke itekako zanimljive i korisne!
Tehnologija je uvijek rješenje za naše probleme
„Ne znam kako smo prije živjeli bez tehnoloških alata“ ili „Roboti će zamijeniti ljude“ su samo neke od rečenica koje često čujemo u posljednje vrijeme. Nego, da li je to baš tako i da li tehnologija može da riješi gotovo svaki problem?
Iako je tehnologija moćan alat i ima nevjerovatne koristi, ona sama po sebi nije dovoljna. Idealno rješenje je kombinovati je sa pametnim odlukama, ljudskim faktorom i pažljivim planiranjem. Ipak, često zaboravljamo da iza svega stoji čovjek – sa svim svojim dilemama, etikom i kreativnošću. Bez pravog razumijevanja, tehnologija ne rješava problem, već ga ponekad i dodatno komplikuje.
I da, vještačka inteligencija može da pomogne učenicima tako što im pruža personalizovane zadatke i objašnjenja. Zanimaju li te konkretni alati? Pogledaj naš vodič o aplikacijama koje ti mogu pomoći u učenju, a pritom i omogućiti koji dodatni sat na internetu.
Međutim, može li tehnologija zamijeniti učitelja koji razumije emocije učenika, pomaže im da prebrode stres pred test i inspiriše ih da zavole ono što uče? Zaključujemo da je tehnologija sjajan asistent, ali je daleko od toga da zamijeni ljudsku interakciju!
Nauka i umjetnost nemaju nikakve veze
Mnogi misle da su nauka i umjetnost dvije suprotnosti, odnosno jedno je racionalno, a drugo kreativno, pa nemaju nikakve šanse da se sretnu.
Jedno je sigurno – one su zapravo više povezane nego što mislimo. Nauka nije samo o činjenicama i brojevima, a umjetnost nije samo o boji i emocijama!
Na primjer, grafički dizajn koristi nauku da bi pokazao podatke na zanimljiv način, dok umjetnici koriste precizne tehnike svjetla, sjenki i optičkih iluzija – baš kao i fizičari!
Da Vinči je imao cilj da dokaže da su čovjek i priroda jedno i to kroz matematiku. Njegova ideja je oživjela kroz čuveni crtež “Vitruvijev čovjek”, na kojem je nacrtao ljudsko tijelo kao savršenu simetriju, gdje se sve mjeri i slaže kroz “savršeni brak” umjetnosti i matematike.
A šta je sa Galileom Galilejem? On je koristio umjetnost da bi prikazao svoja teleskopska otkrića. Nije bilo dovoljno samo reći „Vidim Mjesec!“, već je morao da crta kako bi ljudima pokazao šta je vidio i omogućio svima da shvate njegovu nauku.
Ne vjeruj svemu što čuješ!
Na kraju, važno je da zapamtiš jedno – ne vjeruj svemu što pročitaš ili čuješ na prvu! Bilo da je riječ o nauci, tehnologiji, inženjeringu ili matematici, uvijek je dobro postaviti sebi pitanje: „Da li je ovo zaista tačno?“
STEM oblasti nisu samo gomila pravila, formula i komplikovanih pojmova – one su žive i stalno se razvijaju. Zato pitaj, istražuj i ne daj mitovima da te ograniče.
Nauka nije bauk, matematika nije samo za genijalce, a umjetnost i nauka su mnogo bliži prijatelji nego što mislimo. Sve što ti treba je malo znatiželje i hrabrosti da zaviriš ispod površine.
Ko zna, možda ćeš baš ti jednog dana razbiti neki novi mit ili otkriti nešto revolucionarno!