Bakterije za početnike: Koje su to dobre, a koje loše bakterije?

bakterije-naslovna

Da li znaš da su najbrojniji organizmi naše planete bakterije? Možemo ih pronaći u atmosferi, zemljištu, stijenama ili okeanima. Neke žive i u drugim organizmima poput biljki i životinja, ali su brojne i u ljudskom tijelu. Veličina im varira i izuzetno su male, stoga ih možemo uočiti samo uz pomoć mikroskopa.

Sad, ne znam je li neko od vas imao priliku da posmatra bakterije pod mikroskopom, ali iz ličnog iskustva mogu reći da je vrlo zanimljivo i da sam proces zahtijeva dosta pažnje.

Nisu sve bakterije negativci

Jednoćelijski-organizmi-bez-organizovanog-jedra

Iako ih izgrađuje samo jedna ćelija, čestice bakterija nalaze u različitim oblicima (kao što su bacili, koke ili spirale). Njihova sposobnost da se brzo kreću u tijelu je nevjerovatna. Moguće je da se u jednoj sekundi bakterija pomjeri čak 100 puta. Razmisli samo, dok sjediš i čitaš ovo, u tijelu ti se pomjeraju milioni živih bakterija. Jezivo, zar ne?

Bakterije su stalni stanovnici naših crijeva – čak oko 1014 živih bakterija svakodnevno održava zdravlje našeg organizma. Ono što je posebno zanimljivo jeste da čovjek posjeduje deset posto više bakterijskih ćelija u odnosu na ljudske. Ali, nisu sve bakterije negativci. Čak naprotiv, naša tijela su dom za oko veliki broj dobrih bakterija od kojih mnoge žive u našim crijevima. Mi ne samo da živimo u harmoniji sa njima, već su one i neophodne za naš opstanak. Imam tvoju pažnju, zar ne?

Sada kada smo naučili (ili obnovili) ono najosnovnije o bakterijama, želim da te upoznam sa njihovom podjelom, ali i time na koji način djeluju i zašto su bitne za naš organizam.

Korisne (dobre) bakterije

03-Korisne-(dobre)-bakterije

Pa, jednostavno – dijelimo ih na dobre i loše.

Kada čujemo riječ bakterija, uglavnom nam je prva asocijacija na njeno loše dejstvo, viruse, pandemije i infekcije. Međutim, ostavimo na trenutak predrasude po strani, zato što postoje i dobri faktori.

Dobre ili korisne bakterije (da, korisne!) nose ovaj naziv zato što spriječavaju rast patogenih i na taj način čine sastavni dio zdrave crijevne mikroflore (grupe mikroorganizama koji su stanovnici naših crijeva). One pomažu našim tijelima da vare hranu i apsorbuju hranljive materije, a proizvode i nekoliko vitamina u crijevnom traktu (kao što su vitamin K, Tiamin, Folna kisjelina, ili, recimo, Biotin, Riboflavin i Pantotenska kisjelina).

Dobre bakterije nazivamo još i probioticima (za koje ste sigurno čuli). Kako su priznati kao dobar oblik kontrolisanja štetnih mikroorganizama njihovim konzumiranjem poboljšavamo zdravstveni boljitak. Gubitak dobrih bakterija nadoknađujemo putem probiotika – dakle, fermentisanih mliječnih proizvoda (mlijeko, sir, jogurt, kisjelo mlijeko i pavlaka), kao i tableta i kapsula.

Kada smo bolesni i koristimo antibiotike, smanjujemo broj loših, ali gubimo i dobre bakterije, pa kako bismo uspostavili potrebnu ravnotežu, konzumiramo probiotike. Sigurno ti se nekad desilo da moraš da piješ neki jači antibiotik, pa ti doktor prepiše i probiotik. E pa, ako ti nije bilo jasno zašto, eto razloga.

Ova ideja da određene vrste bakterija mogu poboljšati naše zdravlje postoji još od ranog 20. vijeka, kada je ruski biolog Eli Mečnikof, dobitnik Nobelove nagrade, prvi predložio da bi konzumiranje bakterija sličnih onima koje žive u tijelu moglo imati zdravstvene koristi.

Najbolji prirodni probiotici

U današnjoj industriji, sve se više dodaju probiotici kao dodatak u prehrani i farmaceutskim proizvodima. Da li znaš da se dobre bakterije nalaze čak i u kisjelim krastavcima? Kada povrću dodajemo kisjelost (fermentacijom), stvaraju se posebni uslovi u kojima loše mikroorganizme spriječavamo da uzrokuju kvarenje hrane.

Evo jedna lijepa informacija za sve ljubitelje jogurta – svako jutro kada popijete jogurt uz doručak, u organizam unosite dobre bakterije kojima sprečavate da dođe do negativnih promjena. Ukratko, kako bismo pomogli dobrim bakterijama, bitno je da unosimo mliječne proizvode, vitamine i zdravu hranu.

Ali dosta o dobrim, sada malo o ovim nešto zločestijim bakterijama.

Patogene (loše) bakterije

04-Patogene-(loše)-bakterije

Iako je, nesumnjivo, mnogo ljepše pričati o dobrim bakterijama i njihovim dejstvima, moramo obratiti pažnju i na loše. Patogene ili loše bakterije, kao što im i ime kaže, znaju biti jako zločeste. To znači da su odgovorne  za sve prehlade, viruse i infekcije koje dobijemo u toku života. Glavna uloga im je sabotaža dobrih bakterija i na taj način oslabljuju imunitet. Znam, nisam im ni ja ljubitelj. Vjerujem da u imaginarnoj školi za bakterije ove pakosnice jako teško (ako ikako) sklapaju prijateljstva!

Sad, činjenica da je samo jedna bakterija dovoljna da nas razboli ili nam pokvari hranu možda zvuči nerealno, ali veoma je istinita. To je najprije tako jer su bakterije u mogućnosti da se razmnožavaju izuzetno brzo.

Sposobnost organizma da izazove neko oboljenje ili infekciju nastaje upravo kada u našem organizmu preovladavaju loše bakterije. I, iako u većini slučaja prizvode toksine, dovode i do uništavanja ćelija domaćina.

Vrste toksina i kako ih se riješiti

Postoje različite posljedice toksina, a jedan od načina jeste upravo hranom.

Najčešće trovanje je botulizam. Bakterija Clostridium botulinum razvija se u anaerobnim uslovima, uglavnom u konzervama i limenkama. Simptomi trovanja javljaju se u naredna 72h, a kada uočimo promjenu u organizmu, bitno je da odmah intervenišemo.

Da bi izbjegli bilo kakvo trovanje hranom, moramo paziti kakvu hranu konzumiramo. Zato, uvijek provjeri da li je ista termički obrađena i higijenski ispravna.

Bakterije se nalaze svuda oko nas, kako u hrani, tako i u prostoru, zato je od izuzetne važnosti da, prije svega, pravilno održavamo higijenu. Takođe, od izuzetne važnosti je da smo vakcinisani svim propisanim vakcinama.

U slučaju da se ipak razboliš ili zaraziš, ne brini, doktor je tu da ti prepiše odgovarajuće antibiotike. Njima ćeš spriječiti rast i napredak infekcije. Međutim, moraš znati da antibiotici djeluju samo na infekcije izazvane bakterijama (ne ubrajaju se virusne infekcije – grip) Zato je jako bitno da se odredi tačna dijagnoza infekcije, kako bi se primijenio ispravan lijek.

Nadam se da ti je bilo zanimljivo upoznati svijet bakterija i da si čitajući ovo ne samo obnovila ono čega se sjećaš iz škole već i naučio/la nešto novo.

Podijeli sa prijateljima:

Povezani članici:

Budi u toku!

Prijavi se na newsletter i ne propusti novosti, obavještenja i zanimljivosti iz STEM svijeta. :)

Budi u toku!

Prijavi se na newsletter i ne propusti novosti, obavještenja i zanimljivosti iz STEM svijeta. :)

Obavještenje

Pokrenuli smo novi, redizajnirani sajt! Moderan i ljepši izgled, lakše snalaženje i brža pretraga je samo dio našeg napora da najvažnije vijesti iz oblasti STEM edukacije budu što bolje plasirane.