Newsletter Subscription

Search

Istina o živom pijesku

Gledaš film u kojem osoba zakorači na, naizgled čvrsto tlo, a onda u sekundi to isto tlo gubi pod nogama. Odmah zatim slijedi bespomoćno bacakanje osobe koja, pokušavajući da se spasi, nesvjesno čini najgoru moguću stvar. Ona zbog toga tone sve brže, kraj je jasan i neizbježan a ti si, nakon svega, skamenjen od strave i užasa kojem si svjedočio.

Na svu sreću, dramatičnost starih holivudskih filmova je jedno a stvarnost sasvim drugo. Naučnici koji se bave istraživanjem ove pojave tu su da nam objasne kako je moguće da čovjek potone u živi pijesak, ali ne tek tako, već ako tome sam doprinese. Uskoro ćeš saznati kako ali hajde da prvo razjasnimo šta je zapravo živi pijesak.

Šta je živi pijesak?

Živi pijesak je pijesak bogato zasićen vodom koja stvara suspenziju, odnosno mješavinu u kojoj čvrste čestice neko vrijeme plutaju u tečnosti. Dok se te čestice ne stalože, suspenzija se ponaša kao gusta tečnost.

Jedna razlika između nekad i sad je ta što se ranije vjerovalo da se živi pijesak formira samo kad su čestice zaobljene i glatke, zbog toga što tako zrnca lakše klize jedna pored drugih. Nasuprot tome, danas se smatra da to čine i hrapava, rogljasta zrnca.

Iako je stanje suspenzije privremeno, ponekad se mogu formirati jezerca živog pijeska koja će se održati i duže vrijeme. Te dugotrajne oaze živog pijeska se uglavnom nalaze na rječnim ili morskim obalama, a pomenuta privremena jezerca živog pijeska mogu se stvoriti gdje god se rastresit pijesak natopi vodom, a onda ga neka sila, poput zemljotresa, uzdrma.

Važno je znati i to da će se na ravnom, smirenom tlu pijesak brzo staložiti. Ali, ako dođe do obrušavanja pijeska natopljenog vodom niz neku padinu, to nije ni malo naivna stvar. Zapravo, mnogo je gore ako se živi pijesak obruši na nas, nego ako mi na njega slučajno ugazimo.

Zašto čovjek (ne) može da potone u živi pijesak?

Voda ima veću gustinu od ljudskog tijela. Pijesak ima veću gustinu od vode. To objašnjava zašto čovjek ne može tek tako potonuti sve i da se nađe u ekstremno dubokom sloju živog pijeska. Pijesak i voda čine tijelo plovnijim nego kad se nalazimo u bazenu. Ali…

Baš kao u onim dramatičnim filmovima sa početka naše priče, tako bi i u stvarnom životu jedina opasnost vrebala od naše panične reakcije. Ako bismo poput junakinje iz holivudskog filma krenuli da mašemo rukama najbrže što možemo, potonuli bismo ispod površine i tada bi nam prijetilo davljenje vodom. Rješenje je jednostavno: pustiti tijelo da pluta i onda laganim pokretima otplivati prema čvrstom tlu.

Ipak, nadam se da se nikada nećeš naći u prilici da primijeniš ovaj savjet. Svakako, ono što možeš je da napraviš sam svoj živi pijesak kod kuće. Dovoljno je da uzmeš šolju u koju ćeš staviti pijesak, preko njega sipati vodu i onda sve dobro promiješati tako da mješavina izgleda čvrsto. Ubaci prst u nju i vidi i sam koliko će brzo upasti u masu. Nadam se da će ti biti interesantno i da ćeš ovim otvoriti seriju eksperimenata u kućnim uslovima. Sve naredne slobodno podijeli sa svima nama.

Podijeli sa prijateljima:

Povezani članci:

Budi u toku!

Prijavi se na newsletter i ne propusti novosti, obavještenja i zanimljivosti iz STEM svijeta. :)

Budi u toku!

Prijavi se na newsletter i ne propusti novosti, obavještenja i zanimljivosti iz STEM svijeta. :)

Obavještenje

Izdanje XXIII matematičkog lista Dijagonala, dostupno je na našem sajtu i možeš ga naći u sekciji Biblioteka!