Newsletter Subscription

Kako je radio radio?

Mnogi bi rekli da je radio prevaziđen, zanemaren ili precijenjen – nazovi to kako želiš. Vjerovatno bi dalje obrazložili kako ih asocira isključivo na momente voženje od tačke A do tačke B tokom kojih se sa radija čuje muzika i poneki oglas. Ipak, “u moje doba” (a uzmi u obzir da ja, pritom, nemam neke velike godine), situacija je bila nešto drugačija. 🙂

 

Vrlo dobro se sjećam svakog vikenda provedenog kod babe. Tada je, dok se sprema nedjeljni ručak, TV bio isključen, jer su se pažljivo slušali višesatni “Pozdravi i čestitke” sa lokalne radio stanice. Iako tebi to možda i ne budi neke uspomene, sigurna sam da se sjećaš muzičkih želja i nagradnih igara.

 

Radio pirati i radiofonsko stvaralaštvo u Crnoj Gori 

Radio-pirati-i-radiofonsko-stvaralastvo-u-Crnoj-Gori.
Radio pirati i radiofonsko stvaralastvo u Crnoj-Gori

Ako bismo se vratili nekoliko decenija unazad, otkrili bismo koliko su nekada bile popularne radio drame. Takođe, i to da se jedno vrijeme u Velikoj Britaniji nije mogao slušati radio bez licence za to, što je dovelo do određenog broja piratskih radio stanica, a godinama kasnije inspirisalo i film Pirate Radio: The Boat That Rocked (2009, Ričard Kurtis) o najilegalnijem rokenrolu u Britaniji. Ali, Velika Britanija nije bila jedina.

Piratske radio stanice su krajem šezdesetih i početkom sedamdesetih uzele maha i na prostoru bivše Jugoslavije. U Hrvatskoj je ova pojava čak inspirisala kratak dokumentarac Nek se čuje i naš glas (1971, Krsto Papić), dok je u Srbiji mali, divlji radio, čiji se program emitovao iz još manjeg sela, doveo do snimanja filma Radio Vihor zove Anđeliju (1979, Jovan Živanović).

I, dok je radio pirata bilo i u Crnoj Gori, mnogo je bitnije pohvaliti se da nismo zaostajali ni sa radio dramama. Naprotiv! Radiofonsko stvaralaštvo u Crnoj Gori započeto je oglašavanjem Radio Cetinja, ratne 1944, potom razvijano u Radio Titogradu od 1949. do 1990. godine, te na Radiju Crne Gore do danas.

Krajem pedesetih snimljene su prve radio-drame Gorski vijenac i Hasanaginica u izvođenju glumaca titogradskog pozorišta, kao i druge radio-drame koje se čuvaju u arhivi RCG sa još preko stotinu ostvarenja iz decenija prošlog i s početka ovog vijeka.

 

Kako je radio spasio vječni simbol Pariza? 

Kako-je-radio-spasio-vjecni-simbol-Pariza
Kako je radio spasio vjecni simbol Pariza

Daljim kopanjem po arhivama prošlosti saznali bismo i to da je radio bio taj koji je spasio Ajfelov toranj. Evo i kako.

Jedna od danas najposjećenijih turističkih atrakcija mogla je da ima sasvim drugačiju sudbinu. Za Ajfelov toranj plan je bio ovakav: izgraditi ga zbog Svjetske izložbe i ukloniti ga nakon 20 godina. To se nije desilo iz jednog prostog razloga. Pazite sad, toranj je bio idealno mjesto za postavljanje radio-komunikacionih antena. Kako je dalje tekla radnja znate i sami.

Ali, šta ako ti kažem da su radio-talasi, koje radio stanice koriste radi prenošenja zvuka, a televizije – za prenos zvuka i slike, bitni i za medicinu? Reći ću ti samo da je radiotalasna hirurgija jedna od najnaprednijih metoda za uklanjanje promjena na koži i sluzokoži. Uz to, pomoću ove metode moguće je obaviti mnoge hirurške zahvate iz domena velikog broja grana medicine. Priznaćeš, kad se vraćaš ljeti s plaže, pa ti i tvoja porodica zaglavite u koloni i vrtite radio stanice, ovo je posljednja stvar koja bi ti pala na pamet.

 

A kako to funkcioniše radio?

A-kako-to-funkcionise-radio
A kako to funkcionise radio

Radio-talasi se, između ostalog, koriste i u mobilnoj tehnologiji, navigaciji i astronomiji, kao i za komunikaciju sa plovilima i avionima. Najlakše ih je uporediti sa svjetlošću, s tim što među njima postoji jedna bitna razlika. Radio-talasi, koji se dobijaju uz pomoć generatora naizmjenične struje, mnogo su duži od talasa vidljive svjetlosti. Nastaju u anteni i što je ona veća, talasna dužina je duža.

Sljedeću bitnu ulogu ima odašiljač na radio-stanici na kojem se nalazi antena. Služi da se njom šalju radio-talasi slušaocima, bez obzira na to gdje se oni nalaze. Kada su radio-stanice u pitanju, one mogu emitovati svoje programe uz pomoć:

  • AM (modulacija amplitude) talasa – duži je od FM talasa ili
  • FM (modulacija frekvencije) talasa  – kraći je od AM talasa.

I kod AM, i kod FM talasa, radio funkcioniše na isti način

Mikrofon spikera sa radija pretvara zvučni talas u električni signal, odnosno zvučni (audio) signal. Zatim posao obavlja pojačalo stanice koje, kao što mu ime kaže, pojačava taj zvučni signal. Istovremeno svoj posao radi oscilator, električno kolo u stanici, koji sve vrijeme proizvodi svoj električni signal. Njegovo ime je noseći signal.

Dalja magija dešava se uz pomoć procesa modulacije, odnosno promjene. Zvučni talas modulira noseći signal tako što mijenja i njegov obrazac. Onda se električni signal (zvučni i noseći talas) dodatno pojačava i šalje u antenu stanice.

Tada elektroni koji se tu nalaze preuzimaju stvar u svoje ruke. Oni odašilju radio-talase koji se, kada stignu do antene na radiju, ponovo pretvaraju u električni signal. Taj signal radio prijemnik razdvaja na zvučni i noseći. Upravo taj zvučni signal vraća električnom zvučnom signalu oblik zvučnih talasa i mi napokon možemo da čujemo muziku ili glas spikera sa radija.

 

Iako mu mnogi nisu predviđali svijetlu budućnost, radio je i dalje tu

Iako-mu-mnogi-nisu-predvidali-svijetlu-buducnost-radio-je-i-dalje-tu
Iako mu mnogi nisu predvidali svijetlu buducnost radio je i dalje tu

Sa pojavom televizije, a zatim i sa razvojem interneta i tehnologija, nije bio mali broj onih koji su smatrali da radio, polako, ali sigurno odlazi u prošlost. Ipak, istina je, bar za sada, drugačija.

Najstariji elektronski medij uporni je hroničar, ali i pionir u mnogim iskoracima digitalnog svijeta (ne zaboravimo da ga nove tehnologije podmlađuju jer je zahvaljujući njima dostupan u bilo kom trenutku preko mobilnog telefona, računara, tableta ili u automobilu). Vrlo je praktičan, informiše nas o najbitnijim događajima, a pritom ne oduzima naše vrijeme (i ne stvara zavisnost). Pritom, ništa se ne može porediti sa osjećajem kada čuješ svoju omiljenu pjesmu iznenada, na radiju.

Od 2011. godine, 13. februar se obilježava kao Svjetski dan radija. Iako je taj dan uveliko prošao, hajde da radio ne vezujemo samo za taj jedan dan u godini. Predlažem ti da, kao što su nekada naši roditelji na tranzistorima i vokmenima slušali svoje omiljene radio emisije, danas daš radiju šansu. Mjesto rezervisano za YouTube ustupi nekoj radio stanici koju ćeš pronaći u dva klika na računaru ili mobilnom telefonu (moj predlog je Radio Garden gdje možeš, rotirajući 3D Zemlju, doći do bilo koje stanice na planeti).

Uživaj! Sigurna sam da će kada naiđe prava pjesma osjećaj biti nešto sasvim posebno. 🙂

Podijeli sa prijateljima:

Povezani članci:

Budi u toku!

Prijavi se na newsletter i ne propusti novosti, obavještenja i zanimljivosti iz STEM svijeta. :)

Budi u toku!

Prijavi se na newsletter i ne propusti novosti, obavještenja i zanimljivosti iz STEM svijeta. :)

Obavještenje

Imamo sjajne vijesti za tebe! Novo, XVIII izdanje matematičkog lista Dijagonala, dostupno je na našem sajtu! Možeš ga naći u sekciji Biblioteka.