Sigurna sam da si do sada čuo/la za naučnika Alberta Ajnštajna. Poznat je po brojnim teorijama a jedna od njih je o tome kako prostor i vrijeme rade zajedno. 

Ovo nije samo apstraktna ideja, već ima direktne posljedice i primjene u našem svakodnevnom životu.

On je to nazvao “teorija  relativnosti“. Iako u prvom trenutku vjerovatno misliš da je ovo teško shvatiti, dozvoli mi da te uvjerim u drugačije. Hajde da zajedno vidimo koje se to situacije iz svakodnevnog života mogu dovesti u vezu sa ovom teorijom!

Šta je to teorija relativnosti?

Teorija relativnosti se odnosi na to da ne postoji apsolutni način da se odredi “stvarna” brzina ili stanje kretanja nečega. Sve zavisi od tvoje referentne tačke. Šta to znači? To znači da brzina ili kretanje tijela zavise od toga gdje se ti nalaziš i kako se ti krećeš u odnosu na to tijelo. 

Ova tvrdnja je validna jer ne postoji apsolutno kretanje. To znači da se dva događaja koja se dešavaju istovremeno iz perspektive jednog posmatrača neće istovremeno desiti i iz perspektive drugog posmatrača koji putuje različitom brzinom. Tako da, kad gledaš nešto što se kreće, uvijek moraš razmišljati o tome odakle gledaš i kako se ti krećeš! 

Pa hajde da to objasnimo na praktičnom primjeru. Ako si u autu koji se kreće, a u traci pored je auto koje ide istom brzinom – vjerovatno ti neće izgledati kao da se taj automobil kreće brzo, jer se i ti krećeš zajedno s njim. Ali ako gledaš taj automobil iz perspektive pješaka, izgledaće ti kao da se kreće brzo, zar ne? Hajde da ovo još više pojednostavimo!

Vozna avantura kroz Ajnštajnovu teoriju

Da li ti se nekada možda desilo da se voziš vozom, i da kada gledas voz na šinama pored, koji vozi istom brzinom, nisi u potpunosti siguran/la da li se krećete ili ste u stanju mirovanja? Čudan osjećaj, zar ne? To ćeš najbolje shvatiti na sljedeći način.

Zamisli da ideš na neko duže putovanje vozom. Od umora odlučiš se malo i da zaspiš.  U jednom trenu se probudiš u kabini voza, primjećuješ da drugi voz prolazi pored, sujsednim šinama. Ako je tvoja vožnja savršeno udobna, bez mijenjanja pravca i brzine onda bi gledanje drugog voza moglo da te zbuni. Kako? Zbog iste brzine i mirne vožnje ti djelimično gubiš  osjećaj. Javlja se pitanje da li se kreće tvoj voz, susjedni ili oba? Tek kada susjedni voz ubrza, i  u potpunosti prođe i kada budeš u mogućnosti da se osvrneš na zemlju, možeš reći da li se tvoj voz kreće  ili ne.

Ovaj jednostavni primjer iz života koji se sigurno svakom desio makar jednom, može da ti pomogne da bolje shvatiš ovu Ajnštajnovu teoriju. Ne postoji stanje apsolutnog kretanja! Kretanje je uvijek u odnosu na nešto drugo, odnosno kretanje je relativno. 

Međutim, ovo putovanje nije završeno! Zamisli sada da promijeniš kabinu u vozu koja ima zatamnjen prozor koji ne može da se otvori. To može dovesti do toga da u pojedinim trenucima možeš izgubiti osjećaj da li si u pokretu, ili je možda voz stao, pogotovo ako se voz kreće ravnomjerno, bez trzaja ili vibracija.

Princip relativnosti u fizici, koji je predstavljen od strane Alberta Ajnštajna, sugeriše da ne možeš odrediti svoje stanje kretanja samo na osnovu unutrašnjih fizičkih eksperimenata. To znači da, ako se nalaziš u zatvorenom prostoru (kao što je voz), a nema prozora ili drugih referenci spolja, ne možeš direktno utvrditi da li si u pokretu ili stojiš mirno.

Na kraju

Nadam se da si kroz ovaj tekst, uspio/la da malo bolje shvatiš ovu teoriju, i da ćeš uspješno moći ove informacije da iskoristiš pri učenju. 

Svakako, nadam se da će u svemu tome biti prilika i za putovanje, te da ćeš prepoznati situaciju koja je opisana u tekstu i samim tim je još bolje shvatiti. Odličan način da spojiš znanje i uživanje. Srećno!