Za uspješnu karijeru u IT industriji potrebno je pratiti trendove i posjedovati znanje iz više oblasti. Detaljnije o tome želio je da sazna naš Matija Maraš, pa je u novoj epizodi serijala “Moje buduće STEM zanimanje” posjetio Marka Lekića iz kompanije Fleka.
Potrebe klijenata su sve veće, što se odražava na broj angažovanih stručnjaka. Zato kompanije, da bi mogle ponuditi kompletniju uslugu, angažuju full-stack profesionalce. Tako, full-stack programer je IT stručnjak koji pokriva više oblasti, poput HTML/CSS, JavaScript, backend programski jezik, baze podataka, HTTP…
Pored toga što je full-stack programer, naš današnji sagovornik je i tehnički direktor. Šta sve podrazumijeva Markov posao, zašto je odabrao ovu profesiju, kako izgleda njegov radni dan, koje kvalitete bi trebalo da posjeduje jedan full-stack programer, kao i još puno toga, saznaj u nastavku. 🙂
Od zanimanja za video igrice, do karijere programera
Marko priznaje da nije bio najbolji đak u školi, ali je od malih nogu pronašao ljubav prema kompjuterima, koji su zaokupirali njegovu pažnju. Kao i ostale vršnjake, i njega su u početku zanimale video igre, a potom je počeo da iskazuje interesovanje i prema ozbiljnijim stvarima. Zato su i on i njegova porodica znali da će se, u budućnosti, profesionalno baviti zanimanjem koje je usko vezano za kompjutere.
Kada je došlo vrijeme za upis fakulteta, želio je da upiše onaj koji će mu omogućiti da bude uspješan programer. Sasvim očekivano, izbor je pao na C smjer Prirodno-matematičkog fakulteta, na kojem su opet postojali predmeti koji su ga manje ili više interesovali. U tom periodu, u Crnoj Gori nije bilo puno programera, industrija je bila nerazvijena, tako da do samog odlaska na fakultet nije imao neku posebnu pomoć ili podršku od strane drugih ljudi. Nju je dobio na studijama, od profesora. Isto tako, rano je i počeo da radi, pa je i na taj način stekao dragocjeno praktično iskustvo.
U svojoj profesiji, najviše ga inspirišu ljudi koji se bave ovim poslom, kojima je okružen, koji vole ono što rade. Marko naglašava da se programiranjem možeš baviti samo ukoliko zaista voliš ovaj posao i privlači te ova industrija jer, u suprotnom, smatra da može biti jako teško.
Kako mladi da unaprijede svoje znanje o programiranju?
Već neko vrijeme, programiranje je vrlo tražena struka, a za programere je vrlo dobro stanje na tržištu rada. Naime, kako se posljednjih godina razvija ova industrija u Crnoj Gori, tako se i lako pronalazi posao. Dodatno, pored domaćih, značajan broj programera radi i za inostrane kompanije.
Markovo prvo iskustvo sa programiranjem bilo je dok je pohađao školu, kada je kupio knjigu “C++ za 21 dan” i počeo da, kroz igru, ozbiljnije uči o ovoj oblasti. To mu je zaokupiralo pažnju i bio je jasan znak da želi ozbiljnije da uči o programiranju i razvija karijeru u tom pravcu.
Kada govorimo o najboljim načinima za učenje programiranja, Marko kaže da je potrebno da to bude kombinacija teorije i prakse. Dakle, pored čitanja knjiga i znanja koje se stekne u školi i na fakultetu, bitno je samostalno kreirati neke vrste digitalnih proizvoda i aplikacija, te na taj način izučavati različite materije. Zato ohrabruje mlade da ne čekaju zaposlenje i prvi radni angažman da bi se počeli praktično bavili programiranjem, već da i sami isprobavaju stvari i rade na tim “malim” servisima.
Pored fakulteta, za tebe i tvoje vršnjake od velikog značaja mogu biti i kursevi. Naime, ukoliko nemaš radnog iskustva, dodatni kursevi i licence će ti pomoći da se istakneš prilikom apliciranja za prvi posao. Jer, na kraju, naš sagovornik je saglasan da će, u tvojoj biografiji i portfoliju, biti najbitniji tvoj rad i rezultati, odnosno proizvodi na kojima si radio/la.
Matija i Marko su razgovarali o brojnim drugim temama, koje ti ostavljamo da otkriješ u narednom videu:
U nastavku, dajemo spisak svih pitanja koja je Matija postavio Marku:
- Šta Vas je inspirisalo da se bavite baš ovim poslom?
- Kako je tekao Vaš put od srednje škole do sada i, da možete vratiti vrijeme, da li biste nešto promijenili na tom putu?
- Da li ste od početka znali da je ovo Vaša strast i da li Vam je neko pomagao u odabiru fakulteta?
- Pored svih IT sektora, zašto ste baš odabrali programiranje?
- Pored full-stack programera, Vi ste i tehnički direktor. Koliko je teško biti tehnički direktor u Fleci?
- Da li Vam se nekad dešavalo da imate želju da promijenite profesiju?
- Koje su prednosti i mane Vaše struke, i koji su to problemi sa kojima se jedan programer može susresti danas?
- Da li je isplativ posao full-stack programera u Crnoj Gori i šire?
- Srednjoškolcima je veliki problem naučiti programiranje. Koji su to najbolji metodi za učenje programiranja?
- Kako postižete sve obaveze tokom dana?
- Prije Fleke, da li ste imali još neko iskustvo u programiranju?
- Gdje ste prvo imali iskustva sa programiranjem?
- Da li je dobro za mlade da se osvrnu na neki licencirani kurs, da bi unaprijedili znanje?
- Koji su to kvaliteti jednog full-stack programera?
- Koliko je teško Vama kao tehničkom direktoru da budete u koraku sa tehnologijom, s obzirom da se pored toga bavite i programiranjem?
- Da li je ovaj posao zahtijevao neku vrstu odricanja?
- Da li imate nešto da poručite mladima kako da unaprijede znanje?
Projekat “Moje buduće STEM zanimanje” organizuje kompanija doMEn, registar crnogorskog nacionalog domena .ME, koja se godinama trudi da kroz svoje društveno odgovorne projekte mladima približi zanimanja budućnosti. Projekat implementira nevladino udruženje Digitalizuj.Me.
