Kakvo će biti vrijeme sjutra? Da li će mi biti potreban kišobran na putu do škole? Da li će za vikend biti vjetrovito i hladno ili možemo da planiramo igranje košarke na otvorenom igralištu u kvartu? Na ova pitanja odgovore često dobijamo upravo od sagovornika današnje epizode serijala “Moje buduće STEM zanimanje”.
Naša Milica Bogetić je bila u posjeti meteorologu Dušanu Pavićeviću. Kroz razgovor, Dušan nam je približio njegovu profesiju, kako je odlučio da se bavi ovim poslom, koje su razlike između meteorologa i prognostičara i kako izgleda proces prognoziranja vremenskih prilika.
Ukoliko ti ova profesija već sada djeluje zanimljivo i želiš saznati više o njoj, pozivamo te da nastaviš sa čitanjem ovog članka. 🙂
Šta sve podrazumijeva posao meteorologa?
Kada je izbor karijere u pitanju, Dušan je bio neodlučan. Međutim, na osnovu iskustava i savjeta drugih, kao i saznanja da u Crnoj Gori nema dovoljno kadra koji je specijalizovan u ovoj nauci, odlučio je da upiše meteorologiju. Tim prije što je imao dobra predznanja iz oblasti koje su bitne za ovu nauku. Kasnije je zavolio ovaj poziv i zna da je odluka o izboru fakulteta i karijere bila ispravna.
Na pitanje šta podrazumijeva posao meteorologa, nije lako dati odgovor u nekoliko rečenica. Ipak, najkraći tačan odgovor bi bio: “Bavljenje atmosferom”.
Naime, postoje procesi koji nisu toliko opipljivi u samom središtu dešavanja, već mi vidimo posljedice onoga što se dešava daleko od nas, na visini. Ukoliko te zanima da analiziraš i bolje razumiješ te procese, posao meteorologa može biti pravi izbor za tebe.
Naš sagovornik naglašava da je važno posao meteorologa odvojiti od posla prognostičara. Meteorolog se bavi jednom od grana meteorologije, kao što su dinamička, sinoptička, fizička meteorologija i klimatologija.
Sa druge strane, prognostičar je meteorolog koji se uže specijalizovao za svoje zanimanje, koji dobija neke posebne zahtjeve i čiji posao je po mnogo čemu specifičan. Kako je govorio Dušanov profesor, prognostičar se ne bavi samo naukom, već mora imati i sklonosti prema umjetnosti i filozofiji, jer je naučna istraživanja i zakonitosti potrebno objasniti brojevima i linijama, te na pravi način predstaviti ljudima.
Kako i na osnovu čega se prave vremenske prognoze?
Nažalost, u Crnoj Gori još uvijek nije moguće raditi kratkoročne prognoze, jer su za tako nešto potrebni meteorološki radari kojih nema u našoj zemlji. Radarska meteorologija služi za prognoziranje nekoliko sati unaprijed.
Prognoze koje mi najčešće koristimo se baziraju na numeričkim modelima. Zanima te kako izgleda taj proces?
Naime, dešavanja u atmosferi se događaju po određenim zakonitostima. Te zakonitosti, odnosno fizički procesi, se prikazuju jednačinama. To nisu jednačine sa samo jednom ili dvije nepoznate, već su malo komplikovanije, nije ih lako riješiti i, na kraju, imaju specifična rješenja. Ta rješenja se dopunjuju podacima koji dolaze iz cijelog svijeta, kako bismo na kraju dobili brojke ili linije koje će prognostičar tumačiti.
Dušan objašnjava da, iako postoji na hiljade mjernih stanica, radara i satelita na svijetu, čak ni to nije dovoljan broj mjerenja. Pored toga, svaki avion ili brod mora imati meteorološku opremu, pa i oni šalju svoje podatke. Možeš li sada zamisliti taj ogromni sistem za razmjenu podataka koji zajedno funkcioniše?
Svi ti dobijeni podaci se potom modeliraju i dobije se neki “grublji” račun koji se stavlja na raspolaganje hidrometeorološkim centrima, a oni ih dalje dodatno računaju za svoju oblast.
Sada vidiš koliko je u meteorologiji jako važna prohodnost informacija, kako bi ona brzo stigla do krajnjeg korisnika.
Za bavljenje ovim poslom, kao i uspješnim pohađanjem fakulteta prije svega, potrebno je da imaš smisao za automatiku, fiziku i generalno prirodne nauke, kao i sposobnost da na jasan način preneseš informaciju drugim ljudima.
Ali, da ti ne otkrivamo sve, predlažemo da pogledaš kompletan razgovor Milice i Dušana:
Nadamo se da si, kao i mi, uživao/la u ovoj epizodi serijala “Moje buduće STEM zanimanje”. Za kraj, ostavljamo ti spisak pitanja koja su postavljena u današnjoj epizodi:
- Možete li mi reći nešto više o sebi?
- Kako ste i kada odlučili da želite da se bavite meteorologijom?
- Šta sve podrazumijeva posao meteorologa?
- Šta se desi ukoliko se pogrešno odredi vremenska prognoza?
- Koliko su pouzdane vremenske prognoze?
- Kako i na osnovu čega se one prave?
- Poznavanje kojih nauka je važno da biste bili dobar meteorolog?
- Postoji li samo jedan vid meteorologije?
- Koja je to najzanimljivija stvar u Vašem poslu?
- Koje su stavke neophodne za posao meteorologa?
- Koliko napredak u nauci i tehnologiji pomaže i doprinosi meteorologiji?
- Zašto mladima preporučujete da se bave meteorologijom?
Projekat “Moje buduće STEM zanimanje” organizuje kompanija doMEn, registar crnogorskog nacionalog domena .ME, koja se godinama trudi da kroz svoje društveno odgovorne projekte mladima približi zanimanja budućnosti. Projekat implementira nevladino udruženje Digitalizuj.Me.
