Newsletter Subscription

Nastanak svemira i života na Zemlji, ali i ostala pitanja na koja (još uvijek) nemamo odgovor

Svi smo čuli za Veliki prasak, ali šta se desilo neposredno nakon toga, to još uvijek ne znamo. Nije poznato kako je svemir nastao, a ista stvar je i sa nastankom života na Zemlji. Jedna teorija kaže da je život nastao u vodi, a druga da se to desilo iz materije koja je na Zemlju stigla iz svemira.

Ako krenemo dalje u istraživanje misterija svemira, saznaćemo i to da su se dešavale neobične stvari poput toga da naučnici detektuju čudne radio signale iz dubokog svemira, ali ko je signale poslao pitanje je od million dolara. 

 

Šta otežava dolazak do odgovora na pitanje kad je nastao svemir?

 

Prije čitavog jednog vijeka astronom Edwin Hubble otkrio je da se svemir konstantno širi. On je pronašao druge galaksije izvan Mliječnog puta i utvrdio da se neprestano udaljavaju, kao i da što je objekat dalji od Mliječnog puta, vjerovatno se brže i kreće. Koliko se sve to brzo kreće, pogađaš, i dalje ne znamo.

Ono što ipak znamo je da svemir ne samo da se širi, već je prošao kroz dva perioda nečega što naučnici nazivaju kosmičko ubrzanje – prvi put, odmah nakon Velikog praska i drugi, oko 9 milijardi godina kasnije.

Ako se pitaš šta je uzrok širenja, smatra se da je sve do tamne energije, ali šta je tačno tamna energije, ni to ne znamo. Da paradoks bude veći, tamna materija i tamna energija čine značajan dio univerzuma – nešto što ni ne znamo od čega je sačinjeno i kako se zapravo ponaša.

 

Postoji li jedan ili više svemira?

 

Stephen Hawking, veliki naučnik, smatrao je da su 10 milijardi galaksija vidljivih našim teleskopima samo mali dio svemira. A onda, imamo i teoriju blisku jednom broju naučnika u čijoj osnovi je teza o tome da bi moglo postojati bezbroj drugih svemira, sačinjenih od sasvim drugih čestica.

U pitanju je teorija struna, kojom se smatra i da ovi svemiri posjeduju i drugačije osobine, ali i za koje važe sasvim drugi zakoni fizike. Ipak, vjeruje se da većina tih svemira ne bi mogla podržati život, ali i još nevjerovatnije – mogli bi nastati i nestati u jednoj nanosekundi!

 

Jesmo li sami u svemiru i kakva je zapravo sudbina svemira?

 

Pitanje postojanja žvota na drugim planetama u našem solarnom sistemu ili izvan njega i dalje je otvoreno, a sudbina univerzuma neizvjesna.

Naime, i ovdje postoje razne teorije – od onih koje predviđaju toplotnu smrt, do drugih koje govore kako bi moglo doći do iznenadnog kolapsa (možeš guglati Big Crunch ili Big RIP). Teorija koja predviđa nastavak širenja svemira (dakle, vraćamo se opet na početak priče) daje dalju razradu scenarija u kom će zbog toga materija postati manje gusta zbog čega će se i sva materija raspasti i doći će do toplinske smrti svemira.

Možda djeluje zastrašujuće, ali, sa druge strane, ova i mnoga druga pitanja na koja nemamo odgovor, mogu biti izazov. Ako ti ova nauka djeluje primamljivo, prioni na posao i baci se na istraživanje – ko zna, možda baš ti jednog dana budeš osoba koja će riješiti jednu od bezbroj misterija univerzuma. 🙂

Podijeli sa prijateljima:

Povezani članci:

Budi u toku!

Prijavi se na newsletter i ne propusti novosti, obavještenja i zanimljivosti iz STEM svijeta. :)

Budi u toku!

Prijavi se na newsletter i ne propusti novosti, obavještenja i zanimljivosti iz STEM svijeta. :)