Kad čuješ nečiji odgovor: “Nisam namjerno, bilo je slučajno”, velika je vjerovatnoća da se pitanje odnosilo na nešto ne tako lijepo, poželjno ili prihvatljivo. Ipak, postoje i situacije kada riječ slučajno ne odaje lošu pozadinu a neki od primjera su ti sigurno poznati.

Na primjer, kad pitaš drugaricu gdje je našla duks koji ti se baš sviđa, a ona ti odgovori da ga je slučajno vidjela na Instagram story-ju neke od onlajn prodavnica. Ili kad pitaš druga kako je otkrio video igru života, a on ti objasni da je primjetio kako je igra momak u autobusu kojim je išao do škole.

Postoji anegdota da je i Arhimed sasvim slučajno, uz pomoć kade i posle dužeg mozganja, otkrio način da utvrdi da li je kruna kralja Hijerona sačinjena samo i isključivo od zlata. Vjeruje se da je upravo iz kupatila istrčao uzviknuvši: “Eureka!” i da je taj trenutak bio preloman za nastanak onoga što danas znamo kao Arhimedov zakon.

Šta su slučajna naučna otkrića?

Neki misle da stvarno postoje slučajna naučna otkrića (serendipity) dok su drugi bliži stavu da su ta otkrića posledica ideja koje su eksperimentisanjem prerasle u nešto drugo. Bilo kako bilo, kada govorimo o nauci, otkrića ovog tipa najčešće se dijele na 4 tipa.

Prvi tip su ona koja se izvode na jednom, a dovode do epohalnih otkrića na drugom polju. Takvo je, recimo, otkriće da jedna vrsta bojnog otrova može da se koristi u liječenju leukemije. To saznanje je dovelo do početka primjene hemioterapije u liječenju kancera.

Sledeća su ona otkrića do kojih se dolazi u, do tada nepoznatim, oblastima. Ovdje imamo priču o fizičaru Vilhemu Rentgenu koji je radio sa katodnim cijevima i tako otkrio X zrake. Ukratko, bilo je dovoljno da primjeti da, kad pokrije katodnu cijev, njeni zraci u mraku osvjetljavaju ploču koja se nalazi u blizini. Onda je slučajno stavio ruku ispred cijevi i ugledao prikaz kostiju šake, a kada se u priču umiješala fotografska ploča, dalji razvoj situacije sasvim je jasan.

Imamo i otkrića koja to postanu na sasvim neočekivan način. Možeš izguglati i vidjećeš da automobilske gume nekada nisu bile ni nalik današnjim i da je glavni problem bio to što bi zimi postajale krute a ljeti se topile. Da se stvari promijene na bolje bilo je potrebno da sasvim slučajno nekoliko kapi gume dođe u kontakt sa vrelom ringlom. Tada se desio onaj “očekujte neočekivano” momenat – vulkanizacija koja je dovela do nastanka guma koje su trajne, elastične i vodootporne bez obzira na promjenu temperature.

Na kraju, tu su i otkrića čija je primjena u početku bila minorna i u vezi sa nečim ne tako važnim za čovječanstvo, a koja su dobila potpuniji smisao razvojem tehnologije. Ako ti kažem da se stakla koja se koriste za šoferšajbne prvobitno koristila za neki dio neke laboratorijske opreme, vjerujem da će ti biti mnogo jasnije.

Čemu nas uče slučajna naučna otkrića?

Iz ovoga ti je jasno da su, makar u nauci, čuda nekad moguća i da u njih treba vjerovati. I ne samo to, već da se čuda ne dešavaju jednom u milijardu godina. Uzmimo za primjer medicinu i podatak da je preko 1000 ljekova koji se i dan danas koriste otkriveno sasvim slučajno, što tokom laboratorijskih istraživanja, što u kliničkim studijama.

Ipak, kao što ni Rim nije izgrađen za jedan dan, tako se ni do naučnih otkrića ne dolazi u sekundi. Sjeti se Arhimeda (a on je samo jedan od mnogih) koji su morali dobro da zavrnu rukave i bace se na posao, testiraju brojne ideje i na kraju sasvim slučajno (ili ipak ne) dođu do otkrića koja mijenjaju svijet.

Zato, bilo da te interesuje nauka ili nešto sasvim drugo, važno je da stalno istražuješ i preispituješ sve moguće. Na koji način su to radili drugi, čitaj uskoro u drugom dijelu priče o slučajnim naučnim otkrićima. 🙂