Umjesto vode, možemo preći na takmičenje u pravljenju sladoleda – ko prvi napravi, osvaja nagradu po izboru. Učestvujete ti i tvoj najbolji drug. Jedno od vas dvoje je, slučajno ili namjerno, zamrznulo vruće mlijeko, a drugo ono što se čini logično – hladno mlijeko.
E sad, ako si imao sreće i ti bio srećnik koji je u zamrzivač stavio vruću tečnost, ne samo da ćeš se prvi zasladiti sladoledom, već ćeš moći da biraš nagradu za pobjedu u takmičenju. A ako ti ništa ovdje nije jasno, a najmanje to kako se vruća tečnost zamrzava prije nego hladna, čitaj dalje.
Danas pričamo o Mpemba efektu
Možda misliš da je trik u obliku posude u kojem se tečnost hladi ili u vlažnosti vazduha u zamrzivaču, najbolje bi bilo da u pomoć pozovemo objašnjenje koje krije Mpemba efekat koji je dobio ime po jednom srednjoškolcu iz Tanzanije koji je uočio ovaj fenomen upravo prilikom pravljenja sladoleda.
Definicija kaže da je Mpemba efekat pojava kada se pri jednakim uslovima i pri određenim parametrima, poput zapremine vode, hemijskog sastava vode, oblika i materijala posude, temperature zamrzivača, i sl, voda više početne temperature zaledi prije nego voda niže početne temperature.
| Šta kaže Njutnov zakon? Kao što sam na početku napisala da bi logično bilo da se prvo zaledi hladnija voda, računajući da toplijoj treba neko vrijeme da se spusti do temperature hladnije vode a onda tek da se zaledi, Mbemba efekat je dokaz da se često dešava suprotno. A Njutnov zakon pominjemo kao još jednu zanimljivost u svemu ovome. Naime, Njutnov zakon i Mpemba efekat u potpunoj su suprotnosti jer Njutnov zakon hlađenja kaže da je brzina promjene temperature proporcionalna razlici temperature tijele koja se hladi i temperature ambijenta. |
Mpemba je, nakon pokušaja pravljenja sladoleda, sa profesorom Osbornom izveo sličan eksperiment upravo sa vodom i dobio isti rezultat. Odnosno, zaključili da se toplija voda ledila brže od hladnije. Rezultate istraživanje objavili su davne 1969. godine, ali je fenomen koji danas zovemo ovim imenom bio poznat još ranije. Koliko ranije najbolje govore činjenice da su o tome pisali Aristotel, Dekart i Frensis Bekon.
Ipak, da li će se baš uvijek toplija tečnost zalediti prije hladnije?
Do današnjeg dana napisano je radova na ovu temu kojima se ne zna broj. Slična stvar je i sa eksperimentima koji su izvedeni. Svi oni zajedno doveli su do zaključka da efekat nastaje kada se više faktora simultano podesi tako da doprinose njegovom stvaranju.
Dakle, puno “kockica”, kao što su isparavanje, konvekcija, promijena hemijskog sastava vode, uticaj okoline, itd, treba da se poklopi da bi došlo do pojave ovog Mpemba efekta. I opet, sve do danas nije pronađen jedinstveni mehanizam koji objašnjava njegovu pojavu. Nevjerovatno, priznaćeš.
A ako nakon svega ovoga ti imaš da podijeliš sa svima nama ljubiteljima nauke neko nevjerovatno saznanje iz ove oblasti, piši nam. Jedva čekamo da čujemo o čemu je riječ i bacimo se na dalje istraživanje i, što da ne, eksperimentisanje. 🙂
