Newsletter Subscription

Šta je El Ninjo i kakav uticaj ima na planetu?

Godina je 1982. Ili možda 1983. Sve o čemu se priča su dugotrajne suše i požari, a sa druge strane poplave do tada neviđenih razmjera. U zemljama tropskog pojasa dešavaju se velike ekološke i ekonomske katastrofe. Djeluje kao da će se uticaj osjetiti širom planete.

Niko ne zna o čemu se tačno radi. Na svu sreću, meteorolozi i okeanografi ne zatvaraju oči pred onim što se događa. Znaju da sve moraju detaljno ispratiti i proučiti ne bi li došli do momneta kad je ovu pojavu moguće što preciznije predvidjeti. Pojava o kojoj pričamo ima ime. Zove se El Ninjo (znam, iz naslova se vjerovatno naslućivalo da je u pitanju nadimak nekog poznatog fudbalera).

Zapravo, El Ninjo je samo jedna od faza fenomena poznatog kao El Ninjo – Južna oscilacija (El Niño – Southern Oscillation; ENSO). Ali krenimo redom, jedno po jedno. 🙂

Još u 16. vijeku postojale su naznake onoga što danas zovemo El Ninjo

U pisanim dokumentima iz 16. vijeka pominje se pojava povišene temperature mora pored pacifičkih obala ekvatorijalnog pojasa Južne Amerike. Ribari iz Perua su ovu toplu morsku struju još tada zvali El Ninjo (u prevodu dječak, Hristovo dijete). Dobila je ovo ime jer se javljala oko Božića.

Ova struja je vremenom postajala primjetno toplija, znatno duže je trajala i bila je zastupljena još dalje na zapad i jug. Sve to pratile su neobične pojave na moru i kopnu. Duž obala Perua padale su jake kiše, inače veoma rijetke u ovoj, skoro pa pustinjskoj, oblasti. Zemljište je za samo nekoliko sedmica krasila bujna vegetacija. Očekivano, dok god nisu prijetile izazivanjem poplave, ove padavine su bile i više nego dobrodošle.

Ono što nije bilo poželjno su temperature na površini okeana znatno više od prosječnih. One su uticale na manji ulov ribe, nestajanje ptica i velike gubitke hrane. Za ribare su ti periodi bili jednaki noćnoj mori. Nepodnošljiva je bila i situacija na drugom kraju svijeta. Samo u Indiji desilo se kašnjenje i slabljenje monsuna što je prouzrokovalo suše, glad i smrt hiljada ljudi. 

Šta je El Ninjo?

Kao što pomenuh na početku, u stručnoj literaturi najprije ćemo naići na termin ENSO. Ovaj naziv potiče od dvije pojave koje se istovremeno dešavaju: El Ninjo u okeanu i Južna Oscilacija u atmosferi. Ukratko, El Ninjo se manifestuje povišenom temperaturom površinskih voda u istočnom i centralnom ekvatorijalnom Pacifiku, a Južna Oscilacija oscilacijom vazdušnog pritiska iznad ovih oblasti.

Važno je da znaš još i to da su za ENSO specifične dvije suprotne faze: topla, poznatija kao El Ninjo i hladna ili La Ninja. Vjerovatno naslućuješ da su, suprotno El Ninju, za La Ninju karakteristične niže temperature površine vode od prosječnih u ovim oblastima.

Šta se dešava za vrijeme El Ninja?

Na područjima istočnog i centralnog Pacifika, koja se zbog male količine padavina zovu još i okeanske pustinje, za vrijeme El Ninja prisutne su veoma obilne padavine. U isto vrijeme, iznad zapadnog Pacifika zbog povišenog pritiska preovlađuju silazna kretanja koja sprečavaju razvoj oblaka i nastanak padavina. Upravo zato u oblastima poput Indonezije, poznatim po obilnim kišama, nastaju dugotrajne suše i požari. 

Otežavajuća okolnost je dugo vremena bila ta što nekada nije bilo lako uočiti razliku između normalnog sezonskog zagrijavanja zbog tople struje El Ninjo i onog koje preraste u opisani fenomen El Ninjo. Jedna od definicija El Ninjo fenomena kaže da je to odstupanje srednje temperature površine vode za +0.5°C koje traje pet uzastopnih mjeseci u oblasti od 90°W – 150°W geografske dužine, a u pojasu od 5°N do 5°S geografske širine. 

Koje su posledice El Ninja?

U oblastima poput Perua, Ekvadora, Kube, Bolivije i juga SAD sa inače poprilično sušnim predjelima, za vrijeme El Ninja tokom samo 20-ak dana padnu količine padavina koje za posledicu mogu imati poplave, klizišta i uništena ljudska naselja. O kojoj količini padavina je riječ govori i to da formiraju močvare, nekad čak i plića jezera u kojima se stvaraju povoljni uslovi za razvoj insekata – onih koji su prenosioci zaraznih bolesti. Jasno ti je šta to dalje znači.

Nasuprot ovim djelovima planete, u Indoneziji, Filipinima, Australiji, južnoj Indiji, Šri Lanki i južnoj Africi, El Ninjo fenomen donosi ekstremno suve uslove. Dugotrajne suše prouzrokuju požare, a dim koji dugo opstaje samo pogoršava stvari.

U južnom i centralnom Pacifiku El Ninjo pojačava aktivnost i učestalost pojave tropskih ciklona, a u Indijskom okeanu može doći do kašnjenja i/ili slabljenja monsuna. Dešava se i to da su površine vode tople i bez hranjivih sastojaka što u nekim djelovima ugrožava morski svijet. Dolazi i do promjena kretanja jata riba što negativno utiče na zastupljenost riba, a na kraju i na njihovo preživljavanje. Ugroženi su i koralni grebeni, inače zaduženi za ekološki balans u okeanu.

Ovo su samo neke od, često dugotrajnih, posledica ovog fenomena čija se materijalna šteta ponekad mjeri i u milijardama dolara. Na nivou čitave planete, ovaj fenomen utiče na porast temperature vazduha. A ako se sjetiš da 71% Zemlje čini voda, jasno ti je koliko je značajno što se sada i do nekoliko mjeseci unaprijed može prognozirati početak El Ninjo fenomena. 

Na koji način i koliko vremena je trebalo da se dođe do toga, ostavljam ti da istražiš i otkriješ. Garantujem ti da ćeš doći do zapanjujućih otkrića vrijednih dijeljenja sa svima koje znaš. 🙂 

Podijeli sa prijateljima:

Povezani članci:

Budi u toku!

Prijavi se na newsletter i ne propusti novosti, obavještenja i zanimljivosti iz STEM svijeta. :)

Budi u toku!

Prijavi se na newsletter i ne propusti novosti, obavještenja i zanimljivosti iz STEM svijeta. :)

Obavještenje

Polaganje testa za DoMEn školu programiranja je 01. oktobra u 9.00h, u prostorijama PMF-a u Podgorici- sala 207 za osnovce i 208 za srednjoškolce.