Newsletter Subscription

Šta sve znamo o virusima i koroni? – Intervju sa biološkinjom Milicom Jovanović

Šta sve znamo o virusima i koroni? - Intervju sa biološkinjom Milicom Jovanović

Svakog dana primiš more vijesti o virusu korona, od toga koliko ima zaraženih, kakva je situacija sa granicama i putovanjima, do lažnih vijesti koje govore o ljekovima i mogućnostima izlečenja? Ipak, kao i većina nas, pretpostavljam da su ti i dalje nerazjašnjena neka od osnovnih pitanja – kakav je to virus, kako utiče na organizam, koliko pogađa mlade ljude ili zašto je važno da nosimo masku.

U narednom periodu upravo ćemo odgovarati na takva pitanja, a u pomoć zovemo stručnjake iz različitih oblasti koji će pokušati da iz različitih uglova riješe sve naše nedoumice. 

Naravno, uvijek imaj na umu da kada želiš da se informišeš o nečemu ili provjeriš informacije koje pročitaš, to možeš učini na sajtu Instituta za javno zdravlje Crne Gore, kao i na sajtu Svjetske zdravstvene organizacije.

Kako bismo bili sigurni u sve što znamo, istraživanje virusa korona počećemo od mikro nivoa. Zbog toga, danas će naš sagovornik na putu do saznanja biti Milica Jovanović, biološkinja i doktorandkinja Prirodno-matematičkog fakulteta Univerziteta Crne Gore.

Milica će pokušati da nam bez mikroskopa i laboratorije, jednostavnim objašnjenjima, približi kako izgleda ovaj virus i šta je ono najvažnije da znamo.

Milice, pomozi nam da se prisjetimo lekcija iz biologije – po čemu su virusi drugačiji od svih drugih oblika života?

Virusi su infektivne čestice koje se po mnogo čemu razlikuju od svega živog u prirodi. Oni se kolebaju oko linije između živog i neživog. Njihova jednostavnost ih čini idealnim za razna genetička istraživanja. 

Posjeduju proteinski omotač, nazvan kapsid koji okružuje genetički materijal. Genetički materijal koji posjeduje virus je ili DNK ili RNK, nikada i jedno i drugo. Međutim, da bi se razmnožavali virusima su neophodne ćelije domaćina.

Dakle, postoje različite vrste virusa. Koji su najopasniji, a koji bezazleni? 

Virusi se upravo klasifikuju u zavisnosti od toga koju nukleinsku kiselinu sadrže (DNK ili RNK), kao i na osnovu simetrije kapsida, veličine, prisustva ili odsustva dodatnog omotača. 

Za viruse se pogrešno misli da su isključivo loši za svaki organizam koji napadnu. Oni su apsolutno sastavni dio ekosistema i njihova uloga je višestruka: oni su važni za naš odbrambeni sistem i crijevnu floru, za kopnene i morske ekosisteme, utiču na evoluciju svih živih bića. Većina virusa nam privlači pažnju i posmatramo ih sve strogo kao negativne pojave jer se zbog njih razbolimo.

Nakon što mi je Milica dala kratke preglede prvih lekcija iz biologije, uslijedio je dio razgovora koji sam nestrpljivo i znatiželjno čekala – po čemu je onda korona virus specifičan?

Korona virusi (CoV) predstavljaju veliku porodicu virusa koji izazivaju bolesti koje se kreću u opsegu od obične prehlade do ozbiljnih oboljenja kao što su MERS (Bliskoistočni respiratorni sindrom) i SARS (Teški akutni respiratorni sindrom). 

COVID-19 je oboljenje izazvano novim korona virusom, koji je identifikovan u Kini pred kraj 2019. godine. Riječ je o novom soju virusa koji nije bio ranije otkriven kod ljudi.


Milice, kako se i ti baviš naukom i otkrivaš nove stvari, možeš li nam reći koja su najveća naučna dostignuća u proučavaju ovog virusa? Zašto je teško naći lijek? 

Naučnici i dalje ispituju različite aspekte nastanka, širenja i moguće dugoročne posljedice bolesti izazvane novim korona virusom. U normalnim okolnostima, razvoj vakcine traje godinama, ako ne i decenijama. 

Istraživači se nadaju da će sada postići rezultat za samo nekoliko mjeseci. Prema podacima Svjetske Zdravstvene Organizacije, trenutno se u svijetu 140 vakcina nalazi na pretkliničkim testovima, 10 u prvoj, 9 u drugoj fazi, a četiri vakcine su stigle do treće, finalne faze ispitivanja. 

Prvi rezultati testiranja vakcine na korona virus na kojoj rade stručnjaci sa Univerziteta Oksford pokazuju da je ona bezbijedna za ljude i da izaziva reakciju imunog sistema. Rezultati su obećavajući, ali je još rano za tvrdnju da li je vakcina dovoljna zaštita, zbog čega će se sprovesti još obimnija testiranja.

Milicin i moj razgovor optimistično je prekinut upravo dijelom kada govorimo o vakcini i onome što potencijalno može spasiti svijet. Dok to čekamo, i Milica i ja ti poručujemo da nastaviš da pratiš portal, jer uskoro, iz razgovora sa ljekarima, epidemiolozima i drugim naučnicima, otkrivamo sve ono što nas toliko zbunjuje kod ovog virusa.

Do novog članka, ne zaboravi, tri stvari mogu spasiti živote mnogih ljudi koje poznaješ – #Distanca Ruke Maska.

Zanima te kako izgleda ovaj virus? Istražuj ga na svom telefonu, računaru ili uz VR naočare uz 3D animaciju koju je napravio poznati časopis Scientific American!

Podijeli sa prijateljima:

Povezani članci:

Budi u toku!

Prijavi se na newsletter i ne propusti novosti, obavještenja i zanimljivosti iz STEM svijeta. :)

Budi u toku!

Prijavi se na newsletter i ne propusti novosti, obavještenja i zanimljivosti iz STEM svijeta. :)

Obavještenje

Imamo sjajne vijesti za tebe! Novo, XVIII izdanje matematičkog lista Dijagonala, dostupno je na našem sajtu! Možeš ga naći u sekciji Biblioteka.