Razmišljaš li nekad o tome kako bi mogao izgledati svijet u budućnosti? Znaš, onako kao u onim filmovima gdje svemirska letjelica putuje kroz galaksiju ili se ljudi teleportuju? Pa, takvi filmovi spadaju u kategoriju sci-fi odnosno, naučno-fantastičnih filmova. Naučno-fantastični filmovi su super jer istražuju sve moguće koncepte i ideje iz svijeta znanja i tehnologije, ali ih prikazuju na potpuno zabavan način. Zamisli samo: putovanja kroz vrijeme, napredna tehnologija, svemirska avantura… Sve to može biti dio ovakvih filmova!
Naučno-fantastični filmovi koji su poslužili kao inspiracija poznatim režiserima
Filmovi iz žanra naučne fantastike često postavljaju pitanja o tome kako bi mogla izgledati budućnost, kako bi tehnološki napreci mogli uticati na društvo i naravno, istražuju ljudsku prirodu. Neki su čak i uspjeli predvidjeti budućnost iako je u trenutku prikazivanja filma, to vjerovatno bilo nezamislivo.
Sigurno znaš za bar neki poznati naučno-fantastični film poput “Star Wars”,”Her” ili “2001: A Space Odyssey”. Takođe, ne mogu a da ne istaknem i nevjerovatne filmove poput “Alien”, “Interstellar” i “Inception”. Ovi filmovi su ne samo zabavni, već i inspirativni zato što te podstiču na razmišljanje o budućnosti i ljudskoj prirodi. Ali interesantno je to da su osim ovih karakteristika, neki od njih zaista uspjeli i da predvide budućnost. Pitaš se kako? Hajde da zajedno otkrijemo.
Hologrami u svemiru
Znaš li filmove iz univerzuma “Star Wars“? Da, one super populrane od kojih je prvi izašao još ‘77. godine! E pa, osim što su mega zabavni (toliko da se filmovi, serije i animacije smještene u ovom istom univerzumu snimaju i danas), taj film je zapravo uticao na stvaranje nekih sjajnih tehnologija koje koristimo i danas!
Dobar primjer za ovo bili bi hologrami. Znaš, slike koje izgledaju kao da su trodimenzionalne i plutaju u vazduhu? Nekad je bilo moguće u filmu, ali sad je to nešto što koristimo i u stvarnom svijetu. Mogu se vidjeti u različitim situacijama, poput koncerata gdje pjevači izgledaju kao da lebde na pozornici ili u obrazovnim sadržajima gdje možemo istražiti ljudsko tijelo u 3D-u bez stvarnog modela.
Kjubrikovi dometi u odvažnosti i tehnološkim dostignućima
Znam da znaš za tablete, ako ga nemaš i ne koristiš, sigurno ga ima neko u tvom okruženju. Ono što možda ipak ne znaš jeste da se tablet pojavljuje u filmu “2001: A Space Odyssey”, Stenlija Kjubrika koji je snimljen prije 56 godina (kad, naglašavam, tablet koji danas koristimo nije bio ni u najavi).
Tableti su danas baš kao i telefoni, kompjuteri i pametni satovi postali neizostavan dio našeg života. Koristimo ih za učenje, zabavu, čitanje, mjerenje fizičkih aktivnosti, dopisivanje s prijateljima ili čak za istraživanje svemira, baš kao u filmu. Ono po čemu će ovaj film biti zapamćen jeste novi dometi u odvažnosti i tehnološkim dostignućima (podsjetimo se da su se 2001. godine koristili mobilni telefoni koji su obavljali samo osnovnu funkciju poziva i poruka i nisu bili čak ni u boji).
U Kjubrikovom filmu se prikazuje i računarski sistem Hal 9000. Najjednostavniji način da se shvati (u slučaju da nisi gledao/la film) jeste to da on predstavlja nešto veoma približno pametnim asistentima koje danas svi mi koristimo. Možda Hal 9000 nije bio toliko razvijen kao što je danas Siri ili Google Assistant, ali definitivno je za te godine predstavljao nešto zaista veliko i daleko, nekima i nemoguće zamisliti.
Nekonvencionalna ljubav
U svijetu u kome vještačka inteligencija ima sve značajniju ulogu, važno je postaviti i neka bitna pitanja kako o njoj, tako i o njenom uticaju na ljude. Istina je da nekad ni sami nismo svjesni koliko smo postali “vezani” i koliko zavisimo od tehnologije, bilo da je u pitanju to što se na nju oslanjamo da nas probudi za školu ili posao, da nekome ne zaboravimo rođendan, rezervišemo kartu za bioskop ili to što, prosto, nema više te informacije koju prvo nećemo istražiti na Google pretraživaču (eventualno, ukucati ime novog lokala na Instagram da bi vidjeli sviđa nam se enterijer prije nego što tamo i odemo). Naravno, sve ovo služi da nam olakša život.
Ali, to ne znači da nekad ne znamo i da pretjeramo. Film “Her”, režisera Spajka Džounsa se bavi usamljenim piscem Teodorom i nesvakidašnjim odnosom koji ima sa svojim operativnim sistemom koji je do te mjere napredan da posjeduje i sopstvenu svijest. Jasno je da su stvari i situacije u ovom filmu gurnute u ekstrem, ali u pitanju je nešto efektniji prikaz kojim je režiser htio da jasnije i preciznije prenese svoju poruku.
Film je zamišljen kao “šamar realnosti”, ali je zapravo izazvao različite reakcije kod ljudi. Dok jedni vide samo depresiju i usamljenost i našu pretjeranu povezanost sa virtuelnim svijetom, drugi vide ljubav. Možda malo nekonvencionalnu, ali isto ljubav. Svakako, preporučujem da i ti pogledaš i razmisliš o ovom neobičnom filmu i temama koje obrađuje. Ono što je sigurno jeste da su se digitalni asistenti i vještačka inteligencija u obliku u kojem ih koristimo danas (u odnosu na prije skoro 10 godina kad je izašao film) možda ne onakvi kakvi su u filmu, ali nisu ni tako daleko, što znači da je i ovaj film kao i drugi koje sam navela uspio da ponešto i predvidi.
Naučna fantastika, naš prozor u budućnost
Kao što vidiš, naučno-fantastični filmovi su poput prozora u budućnost! Kroz priče poput “2001: A Space Odyssey“, “Star Wars” i “Her”, vidimo kako su autori maštali o tehnologiji koja danas postoji i prije 20, 30, čak i prije 50 godina. Od pametnih uređaja, 3D štampanja do holograma, filmovi su predvidjeli stvari koje sada koristimo svakodnevno.
Ovi filmovi nas uče da su naše mogućnosti ograničene jedino našom maštom. Naučna fantastika nije samo zabava – ona je inspiracija za budućnost! Zato budimo otvoreni za nove ideje i tehnologiju, jer nikad ne znamo šta budućnost nosi.
