Na ivici našeg Sunčevog sistema nalazi se mali, ledeni svijet prečnika (ili dužine u najširoj tački) – samo 18,5 odsto veći od Zemljinog. Znate ga kao Pluton. Ovo je njegova priča. 

Nekada davno, kada su tvoji roditelji bili djeca, Pluton se zapravo smatrao planetom. A onda se desilo nešto strašno! Mada, da budem iskrena, kako za koga, jer kapiram da određeni broj ljudi nije uopšte imao reakciju na ovaj događaj. Nego, da se vratimo na strašni događaj. Dakle, prije 16 godina, grupa naučnika poznata kao Međunarodna astronomska unija (ili International Astronomical Union) glasala je da definicija planete bude konkretnija, pa je nakon što je dodat i treći kriterijum koji do tada nije postojao, Pluton kao posledica toga odletio sa liste. Užasno, znam! I neoprostivo!

Pa kako glasi nova definicija planete?

Po novoj definiciji, planeta je nebesko tijelo koje se (a) okreće oko Sunca, (b) ima dovoljnu masu kako bi njegova sila teža svladala kohezijsku silu čvrstog tijela i zadržala ga u hidrostatskoj ravnoteži u gotovo sferičnom obliku i (c) planeta koja je “očistila” svoju orbitu. 

Ovo treće znači da planeta (da bi bila smatrana planetom) mora biti dominantno tijelo na svom orbitalnom putu i sa dovoljno snage da ili privuče ili istjera bilo kakvo svemirsko stijenje u svojoj blizini. Pluton zadovoljava prva dva kriterijuma, ali treći ne.

Prema ovoj definiciji (i IAU), Pluton je tehnički “patuljasta planeta”, i to zato što nije očistila region oko sebe od drugih objekata. To znači da Pluton i dalje ima mnogo asteroida i drugih svemirskih stijena duž putanje leta i da ih nije apsorbovao tokom vremena, kao što su to činile veće planete. Umjesto toga, Pluton svoju orbitu dijeli s gomilom nebeskih tijela Kajperovog pojasa, što je dovelo do degradacije Plutona i dana koji je inspirisao ovaj članak. 

Plutonov dan degradacije 

Svake godine 24. avgusta međunarodna naučna zajednica priznaje istorijsko smanjenje Plutona praznikom koji se zove Plutonov dan degradacije. Ali, samo zato što je Pluton izgubio status planete ne znači da nije fascinantan! Evo par stvari koje će ti sigurno biti zanimljive.

Na primjer, Pluton može biti udaljen više od 4 milijarde milja od Zemlje (u zavisnosti od toga gdje se nalazi u svojoj čudnoj orbiti), a prosječna temperatura patuljaste planete pada na -387 stepeni Farenhajta. Ukoliko se pitaš koliko je to hladno, odgovor je nezamislivo mnogo!

Ali, tu je nešto još zanimljivije. Pluton ima ogroman glečer na svojoj površini, ali glečer je napravljen od egzotičnog leda! Dakle, ne vodeni led, kao što ga imamo ovdje na Zemlji, već led napravljen od azota i metana, stvari koje su u našoj atmosferi gasovi.

Pluton je takođe dosta taman, što je ako razmisliš logično jer je Sunce mnogo dalje nego što je u odnosu na Zemlju. NASA zapravo ima kul web stranicu koja ti omogućava da baciš pogled na ono što naučnici nazivaju “Vrijeme Plutona”. Ovo može biti zanimljivo da odradiš sa nekim od ukućana. Jednostavno unesite svoju lokaciju i sajt će vam reći da gledate napolje u određeno doba dana, obično u sumrak, kada svjetlo ovdje na Zemlji izgleda skoro isto kao što bi na Plutonu u podne, odnosno najsjajnije doba dana.

Patuljak i pet satelita

Još jedna zanimljiva činjenica o Plutonu je da ima pet satelita (Charon, Kerberos, Nix, Hydra, i Styx). Jedan od njih, Haron, je upola manji od Plutona. Ima orbitu od 19.640 kilometara od Plutonovog središta, prečnik od 1.172 km i masu od 1,90 × 1021 kg. 

Poređenja radi, naš Mjesec je nešto više od jedne četvrtine veličine Zemlje. Haron je, s druge strane, toliko velik da njegova gravitacija zapravo uzrokuje da se Pluton njiše u svojoj orbiti (a ovaj njihalica momenat je defiitivno nešto što zaslužuje svoju Spotify plejlistu, složićemo se).

Poslednja stvar koju bi trebalo da znaš o Plutonu? 

Pa, neki naučnici se baš i ne slažu sa njegovom degradacijom. Postoji mnogo različitih načina da se odluči šta je planeta. Pluton ima atmosferu. Ima satelite. Ide oko Sunca. I, iskreni da budemo, prirastao nam je srcu. Upravo iz tog razloga, još uvijek ima ljudi koji pokušavaju da se izbore protiv definicije koja mu je oduzela status planete i ne možemo da im se ne divimo na istrajnosti. 

Za kraj…

Ukoliko te zanima da učiš dalje o ovoj (ili drugim planetama) preporučujem neki dobar dokumentarac. Tu su, recimo, Pluto: Back from the Dead, nevjerovatna priča o tome kako je Pluton od neupadljive kugle leda na ivici Sunčevog sistema postao dio svijeta nezamislive složenosti, Mission Pluto, sjajan dokumentarac o njegovom otkriću i The Year of Pluto, priča o prvoj misiji koja je zašla u Kajperov pojas.

U ovom zanimljivom članku Smithsonian magazina možeš pročitati više o tome kako je Pluton dobio ime, a ne možeš pogriješiti ni sa Through The Wormhole (narator je Morgan Freeman) i klasikom kakav je Cosmos koji će ti otvoriti bezbroj pitanja, ali i pružiti nevjerovatno zadovoljstvo. Tu su i (brojne) društvene igre na temu svemira koje su prezanimljive! Ovdje ću ti ostaviti link da možeš da čekiraš koje sve postoje i možda neku i nabaviš u bliskoj budućnosti.

Ukoliko ti sve navedeno ipak zvuči previše dosadno, onda ne možeš pogriješiti sa epizodom Rick and Morty (u pitanju je deveta epizoda prve sezone) i krajnje originalnim prikazom Plutona u njoj.

Nadam se da ćeš uživati istraživajući i da ćeš još nekome prenijeti i znanje i ljubav prema najvoljenijoj patuljastoj planeti! 🙂