Newsletter Subscription

Search

Vodič kroz svemir: Šta je to crna rupa i kako nastaje?

Vodič kroz svemir Šta je to crna rupa i kako nastaje

Nakon što ste se u školi prvi put upoznali sa geografijom i malo dublje ušli u njen svijet, sigurna sam da je crna rupa jedan od pojmova koji vas je naveo na razmišljanje. Pitali ste se šta je to zapravo? Kako je moguće da gore u svemiru postoji takvo nešto? Znam da ja jesam.

Zapravo, da budem iskrena, istina je da ni poslije toliko godina stvari nisu mnogo drugačije. I dalje me fasciniraju misterije crne rupe. Baš zato, istražujući da zadovoljim, prije svega, svoju radoznalost, a onda i u pokušaju da vama približim nešto što je većini misteriozno i daleko, nastao je i ovaj članak.

Ako ste spremni da zajedno zakoračimo putevima svemira, na pravom ste mjestu.

Prije svega, šta su to crne rupe?

 

Prije svega, šta su to crne rupe

Odgovor će vas možda iznenaditi ili čak i razočarati, ali, u astronomiji, crne rupe, zapravo, nisu nikakve rupe. To nisu ni bunari u koje možemo upasti ukoliko smo neoprezni, niti su to provalije koje se vješto kriju u zemlji i vode u propast.

Crnom rupom nazivamo regiju u prostoru koja sadrži toliko koncentrirane mase da nijedan predmet ne može izbjeći svoje gravitacijsko povlačenje.

Kako crne rupe nastaju?

 

Kako crne rupe nastaju

Ovo sigurno većina vas nikad ne bi ni pretpostavila, ali…crne rupe su nekada davno bile zvijezde. Da, zvijezde! Ipak, nijesu to bile zvijezde poput onih koje u koje se zagledamo u kasnim večernjim satima. Ne, ove zvijezde su bile mnogo veće, čak i od Sunca!

Još kao mala, uvijek sam voljela Sunce i dani kada bih se probudila i vidjela da pada kiša, jako bi me rastužili. Takvim danima sam, u trenucima nedostajanja, često čitala i istraživala o Suncu. Sve u vezi njega me zanimalo. Šta je Sunce, koliko je daleko, zašto je uvijek iste, najljepše žute boje i najzad, zašto mi je toplije kada Sunce grije nego kad, recimo, pada kiša. I, šta sam otkrila, pitate se? Mnogo toga, zapravo. Ali, ono što mi je bilo najfascinantnije jeste da je Sunce toliko velika zvijezda da ogromnu količinu energije koju ima, u vidu toplote, i u potpunosti nesebično, dijeli sa svima na Zemlji. To je samo učinilo da ga volim još više. Ali, da se vratimo na temu.

Zašto je ovo bitno? Zato što treba da znate da postoje zvijezde koje su od deset do petnaest puta veće (čak i) od velikog, najljepšeg Sunca. Štaviše, baš one su te koje kad prestanu postojati formiraju crnu rupu. Sad, da probam da vam dočaram njihovu veličinu. Recimo da crna rupa ima dimenzije našeg Sunca, imala bi prečnik od čak tri kilometra! Naravno, ove dimenzije izgledaju čudnovato i neobično, ali ne zaboravi – ipak je riječ o svemiru.

Sada kada znate kako su one zapravo nastale možemo nastaviti dalje.

Sledeće pitanje bilo bi kada su crne rupe otkrivene?

 

Pa, kada? U pitanju je davna 1783. godina. Tada je Džonu Mišelu i Pjer-Simonu Laplasu pošlo za rukom da dođu do ovog otkrića i da nam zapravo pokažu koliko je svemir pun iznenađenja.

Naravno, tek kasnije, negdje u 20. vijeku, američki naučnik Džon Viler dao im je naziv – crne rupe.

Pratite pažljivo, priča se zahuktava i postaje sve zanimljivija, obećavam!

 

Misterije crne rupe 🚀

 

Misterije crne rupe

Da li ste znali da crne rupe imaju moć da stvaraju nove zvijezde? Da li vam je možda poznat, makar okvirno, njihov broj, i znate li uopšte kako bi ih to mogli prebrojati? Ovo su samo neke od misterija na koje ćete dobiti odgovore ako nastavite da čitate.

Crne rupe – kraj ili početak života?

 

Za crne rupe važi da “gutaju sve što im se približi”, ali da li je to uvijek tako?

Novo istraživanje pokazalo je da crne rupe imaju sposobnost i da stvaraju nove zvijezde!

Eto vidite, nijesu one uvijek tako strašne. 🙂

U susjednoj patuljastoj galaksiji, poznatoj kao Henize 2-10, na udaljenosti od trideset miliona svjetlosnih godina otkrivena je crna rupa koja “rađa” zvezde. Nova studija pod imenom Black-hole-triggered star formation in the dwarf galaxy Henize 2-10, objavljena u časopisu Nature, malo dublje objašnjava sve ovo i pomaže nam da malo bolje razumijemo porijeklo ovih supermasivnih crnih rupa.

Zaključak do kog vrlo brzo dođete jeste da je crna rupa toliko moćna i snažna da kada bi se takmičila sa bilo kim, odnijela bi prvo mjesto.

Njena snaga ogleda se prije svega u samoj sposobnosti da privlači sve što se nađe u njenoj blizini. Međutim, kada se radi o gasovima, stvar je malo drugačija. Kada se oblak gasa nađe u blizini crne rupe i pritom bude dovoljno zagrijan, crna rupa je ispunila sve preduslove za stvaranje nove zvijezde. I one dobijaju titulu majke.

Jedan, dva, tri…

 

Jedan, dva, tri…

Vjerovatno vam se više puta desilo da vam intenzivno brojanje postane dosadno i naporno. Toliko da, kada bi vas neko pitao koliko ste nečega prebrojali, u stanju ste da kažete bilo koji broj, samo da se ne vraćate na početak. Sve znam, imala sam i ja takvih situacija.

Ali, ovdje je u pitanju još veći izazov. Riječ je o brojanju crnih rupa. Od same pomisli na to me boli glava, i najiskrenije se ne bih usudila da krenem u tu avanturu. Sreća pa je ipak ovo bilo zanimljivo jednom timu naučnika koji su se ne samo usudili da se ovim bave, već i napornim radom uspjeli da dođu do sljedećih rezultata.

Iako crne rupe nije lako ni otkriti, a kamoli prebrojati, naučnici su uspjeli da procijene njihov približan broj u univerzumu. Tim istraživača je zapravo osmislio metodu koja prati razvoj samih zvijezda i na taj način i određuje koliko se često one pretvaraju u crne rupe.

Koristeći ovu metodu, tim je zaključio da postoji oko 40 kvintiliona crnih rupa zvjezdane mase – odnosno, crnih rupa čija je masa otprilike pet do deset puta veća od Sunčeve. Wow, kvintllion! Trebalo je vremena i vremena da se sve to prebroji. Možda neko od vas ne zna koliko je to zapravo. Ili zna? Svejedno, podsjetiću vas – opet se moramo vratiti brojanju, ali ovaj put brojimo nule, i zaustavićemo se na broju osamnaest. Da, da, kvintilion je broj koji ima osamnaest nula. Sada možete otprilike da stvorite sliku u glavi o tome koliko je zapravo svemir ogroman i koliko tačno posjeduje crnih rupa.

Za kraj vam ostavljam i link do serije prezanimljivih i preslatkih animiranih klipova kao i za download besplatnog priručnika o različitim tipovima crnih rupa i tome gdje ih možete naći koji je NASA kreirala za prošlogodišnji Black Hole Week koji je bio obilježen u aprilu. Ove godine, nedjelja posvećena crnim rupama planirana je za prvu sedmicu maja. Taman na vrijeme da se i vi pripremite za ovaj događaj!

Moram vam reći da što više ulazim u ovaj svijet, otvara mi se sve više novih vrata iza kojih se kriju nove misterije. Ali, da same crne rupe nijesu pune iznenadjenja ne bi riječ misterija bila i (nezvanični) sinonim za njih! Ja se iskreno nadam da sam ovim kratkim tekstom u kome sam podijelila sve što sam saznala o crnim rupama, uspjela da vam bar malo zagolicam maštu i približim nešto što vam je do sada bilo nejasno.

Sve novo što saznate na ovu ili neku drugu temu – obavezno podijelite sa nama na našim društvenim mrežama: Facebook i Instagram, a ako imate kakvih pitanja ili nedoumica, možete nam pisati i na mail: [email protected] 🙂

Podijeli sa prijateljima:

Povezani članci:

Budi u toku!

Prijavi se na newsletter i ne propusti novosti, obavještenja i zanimljivosti iz STEM svijeta. :)

Budi u toku!

Prijavi se na newsletter i ne propusti novosti, obavještenja i zanimljivosti iz STEM svijeta. :)

Obavještenje

U ponedeljak, 17. juna 2024. godine, u 11:00 sati u Rektoratu Univerziteta Crne Gore, održaće se svečana dodjela priznanja najuspješnijim takmičarima Olimpijade znanja.