Zanimljiva statistika: Koliko je važna ova nauka i kako ući u njen svijet?

Ako zaviriš u Enciklopediju Britaniku, pod pojmom statistika pročitaćeš da je u pitanju “nauka o prikupljanju, analiziranju, izlaganju i tumačenju podataka”. No, da bi ti statistiku približili mrvicu više, uporedićemo to sa podacima sa kojima se svi svakodnevno srijećemo. To su prije svega broj stanovnika, prosječna plata, ili stopa nepismenosti. U posljednje vrijeme, nažalost, tu spada i broj testiranih i oboljelih od korone koje Institut za javno zdravlje izbacuje svakog dana. Činjenica je da je statistika svuda oko nas. Pritom se u gotovo svim poslovima, organizacijama i državi upravo ona koristi da se donesu važne odluke, preusmjeri djelovanje ili naprave promjene. Baš zbog toga, statističar i postaje sve traženije zanimanje.Ukoliko ste ti ili tvoji vršnjaci zainteresovani da zavirite u njen beskrajan svijet – mi smo tu da vam pomognemo! Ali, prvo da uklonimo standardne zablude koje ljudi imaju o statistici.

Da li je statistiku teško naučiti?

Statistika je zapravo prilično laka za naučiti. I uz to je jako zanimljiva. Naravno, da bi ti približili nešto kao što je statistika pokušaćemo da je spakujemo u jedno privlačno i pristupačno pakovanje koje će te, nadamo se, zaintrigirati već na prvi pogled. Jedna od najčešćih zabluda o statistici jeste da je za nju potrebno odlično znanje iz matematike. Istina je drugačija – neko ko je loš u matematici može biti odličan statističar, i obrnuto. Za bavljenje statistikom, potrebna su tek osnovna matematička znanja.Statističari i matematičari rade drugačije stvari na poslu. Matematičar često barata apstrakcijama, formulama i kodom, dok se statističar bavi opipljivim pojavama. Matematičar često rješava teorijske probleme, dok je statističar više uključen u ispunjavanje poslovnih ciljeva. Matematičar donosi sigurne zaključke, dok za zaključke koje donosi statističar rijetko imamo garanciju da su 100% tačni. Stoga, manjak strasti prema matematici ne treba biti razlog da se odustane i od statistike. A sada, da ti približimo ovu strašnu nauku još konkretnijim primjerom.

Statistika kroz primjer paste za zube

Zamisli sljedeću situaciju: Voziš se kolima ili možda šetaš, i na bilbordu ugledaš reklamu o pasti za zube koja kaže: »80% zubara preporučuje Smješka. Zdravorazumski, zaključuješ da je Smješko najbolja pasta za zube i da je treba kupiti. Ovo je samo jedan primjer kako statistika može da se zloupotrebi.Prema informacijama sa bilborda, 80% doktora smatra da je Smješko najbolja pasta za zube, zar ne? Pa, i da i ne!Objasnimo ovo ilustracijom. Recimo da pitamo 5 zubara koju pastu za zube preporučuju. Zubari nam daju ove odgovore:Gledajući ove odgovore, 80% doktora jesu preporučili Smješka. Ipak, 80% zubara su takođe preporučili Dentopuritas, dok je 100% zubara preporučilo Zubi Max, i nijedan od doktora nije izričito rekao da je Smješko njegova prva preporuka.Ovaj primjer je zapravo baziran na istinitom događaju. Kod statistike, moramo uzeti u obzir kontekst i kritički razmišljati o ciframa koje vidimo. Ljudi vjeruju ciframa, te je važno imati skeptičan pristup njima. Statistika nam može pomoći u tome.

Par korisnih statističkih pojmova

Da li poznaješ roditelje sa dvoje i po djece? Ili zašto koristimo medijanu

Svi znamo što je prosjek. Prosjek dobijamo kad saberemo sve rezultate i podijelimo ih sa brojem podataka. Na primjer, recimo da imamo 5 bračnih parova i želimo da znamo koliko u prosjeku imaju djece. Dobijemo odgovore: 2, 2, 6, 1 i 2. Kad sve ovo saberemo i podijelimo sa 5, dobijamo 2.6 (oko dva i po djeteta).Ipak, u slučajevima kao što je ovaj, prosjek ne znači puno ili prosto nema smisla. Teško da ćemo naći bračni par da ima dvoje i po djece!Zbog toga koristimo medijanu. Medijanu dobijemo kad poređamo sve vrijednosti od najmanje do najveće i odaberemo onu vrijednost koja se nalazi u sredini. U gornjem slučaju, ovo bi bilo: 1, 2, 2, 2, 6, i medijana je 2. Ovaj rezultat već ima smisla i znači nešto. Prosječan par ima 2 djece i mi, kad porazgovaramo s roditeljima, stvarno vidimo najviše bračnih parova sa 2 djece.

Brojke, ajkule i sladoledi – zašto povezanost ne znači uzrok

Kad čujemo da su dvije stvari povezane, mi intuitivno znamo da zaključimo da jedna stvar izaziva drugu. Iskusni statističari dobro znaju da to nije uvijek tako.Evo jedan primjer: prodaje sladoleda su u pozitivnoj vezi sa napadima ajkula.Pa, da se zapitamo – mogu li prodaje sladoleda dovesti do napada ajkula? Naravno da ne. A mogu li napadi ajkula dovesti do prodaje sladoleda? Čisto sumnjamo! Stoga, zaključujemo da mora biti nečeg trećeg što istovremeno povećava broj i prodatih sladoleda i napada od ajkula. Nije teško zaključiti da je u pitanju dnevna temperatura. Ljeti su temperature povišene i zbog toga ljudi često kupuju sladoled, ali isto tako i više idu na more, gdje, pogađate već i sami – postoji mogućnost da ih napadne ajkula.

Statističar – sve traženije zanimanje (i vježba za kraj)

Kao što vidiš, statistički pojmovi su lako razumljivi i ne iziskuju ni matematičke formule niti programiranje. To može biti dodatno ohrabrenje da neko razmisli i o statistici kao svom karijernom usmjerenju. Ono što je činjenica jeste da statističar postaje sve traženije zanimanje i ovaj trend će se nastaviti kako statistika postaje sve bitnija. Ko zna? Za koju godinu možda se baš ti pridružiš ovom valu! U međuvremenu, evo jedna lagana statistička vježba koju možeš da odradiš s drugarima.Korak 1#: Nasumično odaberi 6 drugara. To mogu biti drugovi i drugarice iz škole, sa treninga, iz muzičke škole…  Korak 2#: Svojim drugarima postavi ova dva pitanja (mali savjet: obavezno zapisuj odgovore):

1. Koliko imaš braće i sestara?
2. Da li tvoja porodica ima kućnog ljubimca?

Korak 3#: Odgovore na pitanje br. 2 podijeli u dvije grupe: Grupa I: Nemaju ljubimca Grupa II: Imaju ljubimca Korak 4#: Saberi odgovore po grupama i izračunaj prosjeke za obje grupe.Korak 5#: Protumači rezultate. Da li porodice s kućnim ljubimcima imaju više, manje, ili jednako djece koliko i porodice bez ljubimaca? Zašto? Da li postoji povezanost? Podijeli svoje mišljenje s drugovima i drugaricama.