Newsletter Subscription

Search

Zašto bi bez svjetlosti svakodnevni život bio praktično nezamisliv?

Zašto bi bez svjetlosti svakodnevni život bio praktično nezamisliv

“Zašto je more plavo?” bilo je jedno od prvih pitanja iz moje 1000 zašto, 1000 zato faze. Objašnjenje da je za to najzaslužnije reflektovanje plave boje neba bilo je prihvatljivo tek nakon serije potpitanja. Manje-više slično je bilo i kad je pala prva kiša i napravila barice u kojima su se oslikavale obližnje zgrade. Za sve je opet bila “kriva” refleksija koja bi se na tren remetila svakog puta kada bih u baricu bacila kamenčić.

Ubrzo je došla lekcija iz Prirode tokom koje sam saznala da, zahvaljujući svjetlosti, u atmosferi postoji kiseonik dobijen fotosintezom. Kasnije smo tokom časova Biologije pominjali i neke biljne i životinjske vrste za koje svjetlost ima dodatnu vrijednost: svici, određene pečurke, meduze i lignje.

Zašto je još svjetlost važna?

ašto je još svjetlost važna

Kad padne mrak, uključićemo lampu da bismo nastavili sa čitanjem knjige ili stripa. Svjetlost lampe je super i kad hoćemo da ubijemo dosadu pravljenjem sijenki na zidu. Ako nam hitno treba neka informacija, obradovaćemo se osvijetljenom ekranu računara ili telefona. Onda kada želimo da zabilježimo neki važan momenat, posegnućemo za fotoaparatom ili kamerom. Učili su nas da, kada želimo da pređemo ulicu, na semaforu sačekamo zeleno za pješake, kao i da, ako se krećemo noću, izbjegavamo djelove sa lošom uličnom rasvjetom.

Od (tele)komunikacija, preko informatike, pa sve do robotike

Laseri se koriste kao senzori za određivanje položaja u prostoru što je veoma važno u robotici. Osim toga, da nema svjetlosti, ko zna da li bi brza komunikacija kroz optičke kablove bila moguća. Sa druge strane, laseri su tu za memorisanje podataka na CD i DVD, kao i za skeniranje podataka. Uz to, postoje i laserski štampači – ime sve govori, zar ne?

A onda imamo i solarne panele koji omogućavaju prikupljanje energije koja se pretvara u električnu, a sve to bez zagađenja životne sredine.

Za sve navedeno zajednička je svjetlost. Kada je pomenemo, uglavnom mislimo na njen vidljivi dio. Ipak, iz čitavog spektra svjetlosti, onaj najveći ljudskom oku je nevidljiv, ali je zato itekako osjetan. Sjeti se samo rendgenskih zraka koji su osnova dijagnostike u medicini. Zatim i ultraljubičaste C svjetlosti (UVC) koja je ključna za sterilizaciju velikog broja predmeta. A kad smo već kod medicine, misliš li da je ovo početak i kraj njene veze sa svjetlošću?

Da li znaš da su se još u starom Egiptu svjetlosni zraci koristili u terapeutske svrhe?

Ako časkom skoknemo nekoliko milenijuma unazad, vidjećemo da su još tada ljudi shvatili da “ima neka tajna veza” između svjetlosti i bioloških procesa u organizmu. U starom Egiptu sunčeva svjetlost je korištena u medicinske svrhe. U antičkoj Grčkoj Hipokrat je bio taj koji je objasnio kako sunčevi zraci mogu biti od pomoći pri liječenju jednog broja bolesti.

Danas se uz pomoć svjetlosti tretiraju određena kožna stanja, među kojima su akne i ožiljci, a laseri su u medicini našli široku primjenu u dijagnostici, terapiji i hirurgiji i to u velikom broju oblasti medicine. Tako imamo lasersko skidanje dioptrije, izbjeljivanje zuba, laseroterapiju koja se u fizikalnoj terapiji koristi za liječenje povreda i mnoge druge.

Biti dizajner svjetla zanimanje je koje stvarno postoji

Biti dizajner svjetla zanimanje je koje stvarno postoji

Priznajem da negdje krajem osnovne škole, kada mi je drugarica rekla da želi biti dizajnerka zvuka, nisam bila sigurna da to zanimanje stvarno postoji. Kada sam se uvjerila da je tako, nije me iznenadilo ni to što postoji čitava jedna oblast zvana dizajn svjetla.

Uostalom, zašto ne bi postojalo, kad je jasno kao dan koliko je svjetlo važno u pozorištu, prilikom koncerata i različitih događaja? Takođe, kada sledeći put odeš u muzej ili galeriju, prođeš pored osvijetljene fontane ili spomenika, razmisli koliko je svjetlost zaslužna za doživljaj djela pred kojim se nalaziš. Inače, ovdje govorimo o arhitektonskoj rasvjeti, a nešto novija od nje je virtuelna rasvjeta koju ćeš primjetiti u video igrama i filmovima. Uzgred, filmovi se na bioskopskom platnu prikazuju zahvaljujući projektoru koji ne bi postojao u tom obliku da nike svjetlosti.

Bilo da si na pragu zaključka da je ovo nešto čime ćeš se baviti ili ne, važno je da razumiješ da su upravo svjetlost i svjetlosne tehnologije te koje su zaslužne za pojavu velikog broja stvari bez kojih bi svakodnevni život bio gotovo nezamisliv. Upravo to je i ideja koja stoji iza Međunarodnog dana svjetlosti koji se obilježava svakog 16. maja. Zato, nadam se da ćeš pronaći vremena da još malo istražiš benefit svjetlosti i, naravno, da nova znanja podijeliš sa drugima. 🙂

Podijeli sa prijateljima:

Povezani članci:

Budi u toku!

Prijavi se na newsletter i ne propusti novosti, obavještenja i zanimljivosti iz STEM svijeta. :)

Budi u toku!

Prijavi se na newsletter i ne propusti novosti, obavještenja i zanimljivosti iz STEM svijeta. :)

Obavještenje

Izdanje XXIII matematičkog lista Dijagonala, dostupno je na našem sajtu i možeš ga naći u sekciji Biblioteka!