Newsletter Subscription

Zašto je bitno razvijati vještinu kritičkog razmišljanja?

Po jednom od posljednjih istraživanja World Economic Forum – The Future of Jobs, kao jedna od najtraženijih vještina budućih zaposlenih navedeno je kritičko razmišljanje i analiziranje. Isto istraživanje je po predviđanjima za period do 2025. godine, zadržalo ovu vještinu kao jednu od pet najtraženijih. Pa, o čemu se tu zapravo radi?

Misliti kritički znači biti radoznao i koristiti metode istraživanja: uokviriti pitanja i sistematski tragati za odgovorima. Laički rečeno, to znači razmišljati svojom glavom i dolaziti do zaključka

Kako je ova vještina korisna ne samo u školi i na poslu, već i u svakodnevnom životu, onda je zapravo jasan odgovor na pitanje zašto bi trebalo razvijati vještinu kritičkog razmišljanja. Ali, prije nego što razradimo kada i na koji način se treba pozabaviti razvijanjem ove vještine, pojasniću ti malo bolje njenu ulogu u različitim sferama života.

 

Zašto ti je potrebno kritičko razmišljanje u svakodnevnom životu?

Sposobnost kritičkog mišljenja oduvijek je bila važna, ali, čini se da nikada nije bila bitna kao sada, u vremenu stalnih i brzih promjena. Količina informacija sa kojima se svakodnevno sretnemo, zahtijeva selekciju, interpretaciju i evaluaciju relevanthih informacija, koje nisu moguće bez vještine kritičkog razmišljanja. Vjerujem da su ti roditelji već održali lekciju o tome da ne treba vjerovati svemu što pročitaš na internetu, recimo, ali tu je jako bitan i drugi element – a to je da uvijek treba prvo da provjeriš je li nešto tačno prije nego potrčiš sa reakcijom (ili širenjem toga nečega dalje). 

Podsticanjem i primjenom kritičkog razmišljanja dolazi se do postavljanja prioriteta, formiranja odgovornosti za određeni izbor, ali i formulisanju vlastitih zaključaka. Ovo je jako bitno kako za tebe tako i za tvoje okruženje zašto što zahvaljujući racionalnom razmišljanju i sposobnosti uviđanja posljedica svojih postupaka koje vremenom steknemo, stvaramo i otpornost na predrasude i preuranjene zaključke. 

Sad kad znaš sve ovo, sigurno ti je jasnije i zašto savremeni HR specijalisti i regruteri upravo na intervjuima za posao testiraju moguće kandidate (i to ne samo u dijelu onoga koliko znaju o poslu za koji su se prijavili). Testovi se uglavnom sastoje od prezentovanja situacija i tvrdnji, u vezi sa kojima zaposleni treba da iznesu svoje mišljenje ili analizom situacije utvrde problem i rješenje. Preko ovoga se zapravo gleda koliko potencijalni kandidat ima razvijeno kritičko razmišljanje. 


Kritičko mišljenje u učionici

 


I u kontekstu obrazovanja i nastave primjena kritičkog razmišljanja takođe igra veliku ulogu. Učenici postaju samostalniji i samouvjereniji pa dolazi do povećanja autonomije u učenju (a samim time i akademskog uspjeha). Pored toga, oni učenici koji znaju da analiziraju i kritikuju ideje su u stanju i da povezuju znanja iz različitih oblasti i da uvide korisnost znanja za svakodnevni život što nastavni proces čini daleko ljepšim i zanimljivijim. 

Isto tako, značaj razvoja kritičkog razmišljanja vidan je i u razvijanju timskog rada i empatije, jer ti grupne aktivnosti omogućavaju da čuješ mišljenje svojih vršnjaka, umjesto da budeš opterećen samo svojim mislima. Na taj način se učiš saradnji, a ne stvaranju predrasuda i pretpostavki. 

Takođe, različite definicije ove vještine se slažu oko toga da se podsticanjem kritičkog mišljenja fokus sa sticanja znanja pomjera na osvješćivanje kognitivnih procesa tokom učenja. To dovodi do stvaranja strategije mišljenja i osjećaja zadovoljstva pri razmišljanju i rješavanju problema i čini školu mnogo zabavnijom (ovo već govorim iz iskustva).


Sad, kako da sami razvijamo kritičko razmišljanje?

 


Da bi trenirali razmišljanje, moramo izdvojiti vrijeme koje svakodnevno gubimo na neke…manje bitne stvari. To znači da moramo izanalizirati dnevnu rutinu i dio vremena koji trošimo na neku od društvenih mreža, recimo, smanjiti (ne brini, ne mislimo da prestaneš u potpunosti da ih koristiš) i, umjesto toga, iskoristiti to vrijeme da radimo na ovoj vrlo bitnoj vještini.


Sledeće stvari ti mogu pomoći da razradiš ovu vještinu.


#1: Nemoj da pretpostavljaš, istraži

U našem svakodnevnom životu pravimo pretpostavke o gotovo svemu. Naš mozak je tako uređen da stvara pretpostavke kako bi obradio informacije. Ova funkcija je izuzetno važan dio strukture mozga. Međutim, ponekad ove pretpostavke mogu biti pogrešne ili netačne. Kritičko razmišljanje uključuje odbacivanje pretpostavki. Umjesto toga, ono zahtijeva analizu bilo kojeg podatka radi njegove relevantnosti i istinitosti. Za svaku pretpostavku, uvijek postavljaj pitanje zašto je tako, a ne drugačije.


#2: Shvati svoje lične predrasude

Predrasude su zaključci o svijetu oko tebe koji se izvlače iz tvog ličnog iskustva, ili iskustva bliskih ljudi koji te okružuju. I svi ih imamo, tako da nemoj da te to opterećuje. Ali, to ne znači i da ne treba da radimo na njima. Predrasude mogu da dovedu do pogrešnih zaključaka, a često i odluka pa je naš zadatak da ih prepoznamo kod sebe i iskorijenimo. Ovo je jako težak zadatak i u pitanju je nešto na čemu ćeš morati da radiš čitavog života. 


#3: Razmisli o (mogućim) posledicama svojih postupaka

Sve što izgovoriš ili uradiš u životu ima svoje posledice. Te posledice, naravno, nekad su dobre, a nekad loše. Kako je cilj da ovih negativnih posledica bude što manje, onda se moramo fokusirati na naše postupke, odnosno odluke koje prethode našim akcijama. Prije donošenja svake (veće) odluke, moramo predvidjeti i procijeniti moguće posljedice (naročito po ljude koji nas okružuju). Jedan od načina je da pokušaš da se zamisliš na mjestu nekoga na koga će tvoja odluka uticati. Iz iskustva ti govorim da ako se “staviš u tuđe cipele”, teško da možeš pogriješiti. 🙂 


Za kraj, ne zaboravi da pričaš sa drugima, konstantno, na sve moguće teme. Pričaj sa roditeljima, pričaj sa drugarima u školi, pričaj sa profesorima. Slušaj, raspravljaj se i istražuj različita ubjeđenja. Kad neko ima stav koji ne razumiješ pitaj ga da ti objasni zašto je to tako. Ne trči sa zaključcima. I, najvažnije od svega, imaj na umu da se samo vježbanjem (i suštinski, trudom) možemo usavršiti u nečemu. Ovo važi za sve u životu, pa i za razvijanje vještina poput kritičkog razmišljanja. 

Podijeli sa prijateljima:

Povezani članci:

Budi u toku!

Prijavi se na newsletter i ne propusti novosti, obavještenja i zanimljivosti iz STEM svijeta. :)

Budi u toku!

Prijavi se na newsletter i ne propusti novosti, obavještenja i zanimljivosti iz STEM svijeta. :)

Obavještenje

Imamo sjajne vijesti za tebe! Novo, XVIII izdanje matematičkog lista Dijagonala, dostupno je na našem sajtu! Možeš ga naći u sekciji Biblioteka.