Sjećaš li se časova matematike u školi kada su nas učili da odnos obima i prečnika kruga obilježavamo simbolom Pi (π)? Na svu sreću, često je bilo dovoljno da u računanju koristimo njegovu približnu vrijednost (3,14). Kažem na sreću, jer vjerovatno ti je poznato da decimalni zapis ovog broja ide u nedogled.

Ako je već tako, zašto se onda toliko ljudi iz svih krajeva svijeta trudi da zapamti što više njegovih decimala? Morala sam da otkrijem u čemu je tajna, pa sam se bacila na mini istraživanje. Evo šta sam otkrila.

Lična karta broja Pi (π)

Oznaka za broj Pi (π) potiče od grčke riječi perimetros što bi u slobodnom prevodu značilo mjeriti unaokolo. Za njegovu upotrebu najzaslužnija su dva naučnika. Matematičar Vilijam Džouns je ovaj simbol uveo 1707. godine, a 30 godina kasnije ga je popularizovao švajcarski matematičar i fizičar Leonard Ojler.

Ipak, ovaj simbol se koristio još u drevnom Egiptu. Na to nam ukazuju zapisi na papirusu iz davne 1650. godine prije nove ere. Kasnije je Arhimed bio prvi koji je izračunao vrijednost ovog broja, a u tome mu je pomogla Pitagorina teorema. Doduše, broj je izrazio kao razlomak jer su tada decimalni zapisi bili nepoznanica.

Kroz istoriju su mnogi naučnici pokušavali da izračunaju vrijednost ovog broja do poslednje decimale. Danas, kada znamo da se broj Pi (π) ne može izraziti kroz razlomak jer je u pitanju iracionalni broj, jasno nam je i da je nemoguće otkriti sve njegove decimale. Ipak, to ne sprječava brojne entuzijaste da se svake godine baš na današnji dan takmiče u pamćenju i višesatnom recitovanju decimala broja Pi (π).

Kako je 14. mart postao dan broja Pi (π)?

Za sve je kriv ili, bolje reći, zaslužan fizičar Leri Šo koji je 1988. godine organizovao prvu proslavu ovoga dana. Proslava je održana u muzeju nauke Eksploratorijum u San Fransisku gdje je i radio. Nešto kasnije ovo je postala tradicija zaljubljenika u matematiku, da bi 2009. godine 14. mart bio zvanično proglašen Danom broja Pi (π).

Dan posvećen popularizaciji matematike kroz ovaj broj obilježava se obično šetnjama u krug (jasno ti je zašto), a često i uz “nešto slatko”. To “nešto” je pita (engl. pie čiji je izgovor sličan izgovoru ovog broja). Tu je i nezaobilazno takmičenje u pamćenju i recitovanju što više decimala broja Pi (π). Ipak, primjećuješ da jednu stvar nismo razjasnili – zašto baš 14. mart?

Postoji objašnjenje i za to: 14. 3. je jedan od formata za pisanje datuma. Dugi je taj u kojem je zamijenjen redosled mjeseca i dana u mjesecu. U ovom slučaju glasio bi 3/14. Kao što znaš, približna vrijednost broja Pi (π) je 3,14 et voilà – ništa nije slučajno! 🙂

U svijetu nauke broj Pi (π) nije važan samo u matematici

Da budem potpuno iskena, matematika me nikada nije interesovala u toj mjeri da bih se prijavila za ovo takmičenje. Ipak, otkrila sam toliko zanimljivosti da sam zaključila kako je broj Pi (π), sa “nadimcima” Arhimedova konstanta i Ludolfov broj, kao slogan za Dijamant margarin: “U sve se meša”. 🙂

Naravno, u prvom redu tu je matematika, gdje je, između ostalog, važan za Furijevu transformaciju koja se koristi za kompresovanje podataka. Srijećemo ga i u fizici – u formuli temeljnog zakona kvantne fizike, u trećem Keplerovom zakonu koji nam objašnjava period okretanja planete oko Sunca, a nije zaobišao ni Ajnštajnovu teoriju relativiteta. A kad smo već kod Ajnštajna, znaš li da je rođen baš na Dan broja Pi (π)?

Broj je važan i u arhitekturi i građevinarstvu. Među onima kojima je koristan su i astronomi, mada sam naišla na podatak da inženjeri u NASA zaokružuju ovaj broj na “samo” 15 decimala kada se bave računanjem međuplanetarnih putanja.

Piramide u Gizi, pruge zebre, šare leoparda i Givenchy – svima je zajednički broj Pi (π)

Za piramide u Gizi ovdje su interesantne dvije stvari. Prva je ta da odnos između visine i obima piramide odgovara odnosu između prečnika i obima kruga. Druga je sljedeća: ako se osnova površine piramide podijeli sa dvostrukom polovinom piramide, dobija se približna vrijednost broja Pi (π).

Kopajući po bespućima interneta došla sam i do veze ovog broja sa životinjskim svijetom. Tvrdi se da su pruge zebre i šare leoparda po veličini i razmaku između svake od njih odgovarajuće ovom broju. Tvrdnje idu dalje, pa se ističe da ovaj broj igra bitnu ulogu u kodiranju veličina i razmaka kod velikog broja uzoraka, čak i van okvira biologije.

Neko se sjetio da broj pi (π) primijeni i u pisanju djela na način da broj riječi odgovara ciframa ovog broja po tačnom redosledu, a modna kuća Givenchy je 1998. godine lansirala muški parfem po imenu π.

Zanimljivostima nikad kraja, ali mom trudu da zapamtim dalje od 5. decimale ovog broja je odavno odzvonilo. Ipak, ako tebi to zvuči kao izazov kojem možeš da doskočiš, možda ti od pomoći bude jedna od tehnika opisana u seriji Mind, Explained u kojoj se objašnjava kako možeš kreirati priče koje će ti pomoći da zapamtiš nepregledne nizove brojeva.

Ko zna, ako ja već neću oboriti sve rekorde na ovom polju, možda to budeš baš ti. Kao i uvijek, ja sam tu da svim srcem navijam! 🙂