Newsletter Subscription

Search

Zašto su dugine boje uvijek isto raspoređene?

Kad u isto vrijeme pada kiša i sija sunce, stvar je prosta – rađa se duga kojoj se većina nas obraduje. Ako ćemo precizno, s obzirom na to da u prirodi obično sve ima svoj red, duga nastaje tačno onda kada sunčevi zraci prođu kroz kišne kapi. Dok se probija kroz vodu, svjetlost se razlaže na sitnije komponente i tada se formira nešto što zovemo spektrom boja ili spektrom svjetlosti.

Crvena, narandžasta, žuta, zelena, plava, modra i ljubičasta – zašto baš tim redom?

 

Odgovor na ovo pitanje daju nam zakoni fizike kojima je određeno i prelamanje svjetlosti. Bez obzira na to da li mi posmatramo dugu iz jednog ugla, a naš najbolji prijatelj iz različitog, na sasvim drugom kraju grada, boje duge ćemo oboje uvijek vidjeti baš ovim redosledom.

 

Disperzija svjetlosti, Njutn i duge

Vratimo se nakratko u davnu 1672. godinu i zamislimo da se nalazimo u Njutnovom društvu u trenutku kada on uočava nešto što danas zovemo disperzijom svjetlosti. Disperzija svjetlosti je ništa drugo do proces razlaganja bijele svjetlosti na sve sastavne boje.

Njutn je bio taj koji je pokazao da se Sunčeva svjetlost može razložiti na boje koje su povezane različitim talasnim dužinama. Isto tako, utvrđeno je da je talasni opseg vidljive svjetlosti podijeljen na 7 oblasti a svakoj od tih oblasti odgovara po jedna boja svjetlosti. Pokušaj da pogodiš koje boje su u pitanju. 🙂 

 

One nastaju u trenutku kada se bijela, odnosno Sunčeva, svjetlost prelama i razdvaja na različite talasne dužine. Upravo te boje određene su uvijek istim talasnim dužinama svjetlosti zbog čega kad god se pojavi duga, svi vidimo prvo crvenu, zatim narandžastu, pa žutu i zelenu, a na kraju plavu, modru i ljubičastu boju.

Dešavalo ti se da vidiš dvije, tri ili četiri duge na nebu u isto vrijeme?

Svjetlo i voda u kombinaciji i uz pomoć “magije” prelamanja i odbijanja svjetlosti daju dugu, ali koliko kockica treba da se posloži da bismo na nebu ugledali duplu dugu? Pa, mnogo više nego što možemo i zamisliti jer je ovo prilično rijetka pojava.

Da se podsjetimo – duga nastaje kada se sunčeva svjetlost odbija o zidove kapljice vode. Kada se ovo se desi dva puta, tada nastaje dupla duga. Ove dvije duge će se rasporediti jedna iza druge i to tako da druga duga bude 9 stepeni iza prve duge.

Druga duga je uvijek slabijeg intenziteta od prve jer samo dio svjetlosti koja se dva puta odbija o zidove kapljice vode zaista i stigne do mjesta sa kojeg mi posmatramo dugu. I najzanimljivije od svega i ono što ovu pojavu čini još ljepšom – redosled boja druge duge je uvijek obrnut od redosleda boja prve duge!

Na sličan način zrak svjetlosti može da se odbije o unutrašnje zidove kapljice tri ili četiri puta i tada nastaju tercijalne, odnosno kvarterne duge. Doduše, ovo se dešava veoma rijetko i ovakve duge je prilično teško vidjeti golim okom.

Koliko uopšte mogu biti raznovrsne duge?

 

Sudeći po broju različitih vrsta duga koje postoje čini se da ih ni ne možemo sve pobrojati. Na primer, samo jedna od vrsta duga su i mjesečeve duge koje se, doduše veoma rijetko, javljaju noću. Kada čestice vode isparavaju blizu vodene površine u noći punog mjeseca možemo očekivati pojavu ove noćne duge. 

Zatim imamo vatrene duge koje će se pojaviti kada je Sunce u zenitu i kada se svjetlost prelama prolaskom kroz oblake. Sa druge strane, kada je Sunce blizu horizonta i svjetlost se prelama kroz pravilne šestostrane kristale leda koji se javljaju u oblacima na određenoj visini, nastaće obrnuta duga.

Zato, ako ti se ikada desi da ugledaš dugu drugačiju od prvobitno opisane, ne paniči. Sigurno je da nauka ima objašenjenje za tu pojavu. Kada ga pronađeš ne zaboravi da nova saznanja podijeliš sa ostalim ljubiteljima duga na ovom kanalu. 🙂

 

Podijeli sa prijateljima:

Povezani članci:

Budi u toku!

Prijavi se na newsletter i ne propusti novosti, obavještenja i zanimljivosti iz STEM svijeta. :)

Budi u toku!

Prijavi se na newsletter i ne propusti novosti, obavještenja i zanimljivosti iz STEM svijeta. :)

Obavještenje

Izdanje XXIII matematičkog lista Dijagonala, dostupno je na našem sajtu i možeš ga naći u sekciji Biblioteka!