U seriji članaka koje ćemo objavljivati tokom narednih nekoliko mjeseci pokušaćemo da ti približimo najraznovrsnija zanimanja iz oblasti STEM disciplina.
Počinjemo sa jednim od najzanimljivijih, a to je astronaut, naravno!
Pitaš li se nekada šta to zanimanje astronauta podrazumijeva? Koju to školu treba neko da završi da bi uopšte postao astronaut?
Ovog puta, poslužićemo se iskustvom američkog astronauta Majka Masimina (Mike Massimino), koji ti je vrlo vjerovatno poznat po svom pojavljivanju u američkom sitkomu “The Big Bang Theory”! Ako ne to, onda si možda čuo/la da je Majk prvi astronaut koji je tvitovao iz svemira (i to 2009. godine, samo par godina nakon što je Tviter uopšte i nastao). Impresivno, zar ne?
Pa, šta to jedan astronaut radi u svemirskoj stanici? Koliko traju misije astronauta? Šta oni rade na tim misijama? I najzad, šta treba da završiš da bi postao astronaut?
Sve su to pitanja koja te prosto moraju zanimati za ovako jedno nesvakidašnje i neobično zanimanje. A pritom je relativno i novo. Znaš za činjenicu da se 1961. godine desila prva misija u svemiru? Lako je zaključiti da od tada imamo zanimanje astronauta.
Prvi tvit iz svemira
“Iz orbite: Lansiranje je bilo sjajno! Osjećam se odlično, radim puno, ali i uživam u veličanstvenim pogledima. Avantura života je počela!”
Ovako je glasio prvi tvit iz svemira.
Majk Masimino, bivši je NASA astronaut, autor bestselera “Spaceman”, profesor na Univerzitetu Kolumbija, kao i viši savjetnik za svemirske programe u Pomorskom, vazduhoplovnom i svemirskom muzeju „Intrepid“.
Imali smo čast da ga 2018. godine ugostimo na Spark.me konferenciji, jednoj od najvećih internet konferencija u Jugoistočnoj Evropi, gdje je nesebično sa nama podijelio svoju priču – od trenutka kada se sa 6 godina slikao se sa Snoopy astronaut igračkom, pa sve do stvarnih misija u kojima je učestvovao kao NASA astronaut.
Pa počnimo od početka.
Kako postati astronaut
Majk je diplomirao na Univerzitetu Kolumbija, a magistrirao mašinsko inženjerstvo kao i tehnologiju i politiku, a onda i doktorirao mašinsko inženjerstvo na Institutu tehnologije Masačusets. Kako je oduvijek uživao u matematici i nauci, već sa 9 godina pomislio je da bi mogao postati astronaut! Impresivno, složićeš se!
Pitaš se vjerovatno, da li je mašinsko inženjerstvo jedina grana koja te može kvalifikovati za zanimanje astronauta?
Ne baš! Prema NASA sajtu, potrebno je da imaš master u nekoj od STEM oblasti (nauka, tehnologija, inženjerstvo, matematika). Oblasti koje su najviše kompatibilne jesu inženjerstvo, biologija, fizika, hemija, kompjuterske nauke i matematika.
Ali, pored STEM oblasti koja bi te kvalifikovala za astronauta, takođe su jako bitni – upornost i timski rad. Zašto sada još i to pored već dovoljno zahtjevnog prvog uslova?
Pa, možda ti bude jasnije kada ti kažemo da je Majk, koji je sada svjetski poznati astronaut, sa preko milion pratilaca na društvenoj mreži Tviter, čak 4 puta aplicirao prije nego što je bio primljen. Njegov put od momenta kada je stekao minimum kvalifikacije da uopšte aplicira za astronauta (dobijanjem master diplome), pa do momenta kada je zvanično postao Nasin astronaut, trajao je čak 11 godina!
Ali, Majkovim riječima:
“Možeš samo kontrolisati koliki trud ćeš uložiti u nešto, ali ne i ishod tog uloženog truda. Ne možeš uticati na pozitivan ishod, ali možeš uticati na svoju upornost i odbiti da odustaneš!”
U pitanju je jako bitna poruka za sve nas, čime god odlučili da se bavimo u životu.
O važnosti timskog rada biće ti jasno kroz narednu sekciju, gdje ti detaljnije objašnjavamo šta se to dešava kada jednom konačno postaneš astronaut.
Nasin sam astronaut. Šta slijedi sada?
Majk je napokon 1996. godine izabran za astronauta, sa svoje 33 godine. Međutim, to nije značilo da je odmah izabran za misiju u svemiru. Ono što svaki izabrani astronaut svemirske agencije mora da prođe, jeste serija treninga koja će ga pripremiti za svemir.
Upravo ovo je specifično kad si astronaut. Više vremena provedeš na Zemlji u pripremama, nego u svemiru! Majk je u svojoj 18 godina dugoj karijeri imao 2 misije, od čega je svega 26 dana proveo u svemiru. Ali, ono što astronauti mogu da ti garantuju u ovom poslu, jeste da ti se neće desiti da imaš 2 slična dana – bilo da si na Zemlji ili u svemiru.
Prve 2 godine od dana nominacije astronaut obično provede u treninzima koji se baziraju na osnovnim vještinama koje treba da posjeduje prije nego krene na misiju. Odlična fizička kondicija, učenje hodanja u svemiru kroz simulaciju nulte gravitacije u Džonsonovom bazenu, sticanje vještina avijacije, te treninzi preživljavanja na vodi i zemlji predstavljaju samo dio priprema koje jedan astronaut prolazi prije svoje misije.
Ovo su momenti kada se timski rad najviše broji jer, kako Majk kaže, “definicija dobrog astronauta je neko ko je dobar timski igrač i onaj kome možeš vjerovati.”
A čemu sve te pripreme? Šta je posao astronauta kada već jednom ode u svemir?
Majk Masimino je tokom svoje 2 misije bio zadužen za servisiranje Hubble svemirskog teleskopa – teleskopa koji kruži izvan atmosfere u kružnoj orbiti, a čija su svrha israživanja jer snima izuzetno kvalitetne slike koje naučnici posle izučavaju.
Dakle, nakon svih priprema na Zemlji, astronauti su najčešće dodijeljeni različitim misijama. Na misijama, primarni posao astronauta jeste da izvodi naučne eksperimente, ali i da održava opremu koja je u svemiru, a sve sa ciljem istraživanja svemira i pružanja dobrobiti ljudima na Zemlji.
Sada se već sigurno pitaš kako to istraživanja u svemiru mogu unaprijediti naš život na Zemlji? Objasniću ti ukratko kroz dva interesantna primjera.
Primjer #1: Energetski efikasniji materijali
Zahvaljujući Nasinim istraživanjima, softver koji je kreiran primarno zbog misije na Marsu, primjenjiv je danas za mjerenje energetske efikasnosti materijala koji koristimo u izgradnji kuća. Softver izgraditeljima daje preporuke za korišćenje materijala koji bi bio do 40% energetski efikasniji priikom izgradnje. Složićeš se sigurno da je ovo značajan doprinos u momentu kada je na Zemlji dosta aktivnosti usmjereno ka očuvanju prirode.
Primjer #2: Naočare za skijanje
Drugi primjer se odnosi na naočare za skijanje. Zamisli sunčan dan i sebe na skijaškoj stazi. Jaka sunčeva svjetlost, pogotovo kada se reflektuje od bijelog snijega može ti značajno otežati skijanje. Istraživanja astronauta ti i u ovoj situaciji pomažu. Zahvaljujući filteru koji je dizajnirala NASA, 95% plavog svjetla koje ometa vidljivost se blokira, olakšavajući skijašima da jasnije vide teren uz naočare.
Ko bi rekao da naučna istraživanja u svemiru doprinose ovako različitim oblastima našeg života na Zemlji? Pritom, ne zaboravi, predstavili smo ti samo dva od mnogobrojnih primjera! 🙂
Izmijenjena perspektiva nakon posjete svemiru
“Moj dom je planeta Zemlja.”
Ovako je Majk odgovorio kada smo ga na konferenciji pitali da li sebe smatra Amerikancem ili Zemljaninom. A onda je nastavio, “svi smo mi na istom svemirskom brodu – nema drugog doma za nas osim planete Zemlje i nju kao naš dom moramo paziti.”
Istina je da će ti se, ukoliko se odlučiš za karijeru astronauta, otvoriti cijeli jedan novi svijet. Moraćeš da naučiš da živiš u nultoj gravitaciji, da spavaš u vrećama čvrsto privezanim za zid (ne želimo da lebdiš u snu kabinom, zar ne), zatim da jedeš hranu koja idealno nema mrvice koje bi mogle zapušiti opremu. Da ne pominjemo tek komplikovano korištenje toalete u svemiru. Ipak, sve ovo radićeš uz najveličanstveniji pogled koji neko može imati u životu…
Rekla bih da vrijedi, ali ostavljam tebi da procijeniš.
