Newsletter Subscription

Search

Naučna otkrića koja su slučajno promijenila svijet – drugi dio

Ako s vremena na vrijeme čuješ kako ništa nije slučajno, a redovno pratiš naš blog, znaš da i nije baš uvijek tako. Makar kad je u pitanju nauka u kojoj postoji čitav jedan univerzum slučajnih naučnih otkrića.

Obično tvrdnja da ništa nije slučajno dolazi sa nastavkom “Sve se dešava sa razlogom”. E tu bismo već donekle i mogli da se složimo. Opet, makar kad je nauka u pitanju i pomenuti fenomen. Nedavno smo pisali o otkrićima do kojih se došlo na sasvim neočekivan način, a koja su promijenila čovječanstvo. Sada je vrijeme za nastavak.

Neki od ljekova koji se danas koriste otkriveni su slučajno

Dramamin je tokom kliničkih ispitivanja koja se tiču antihistaminika (ljekovi koji pomažu kod alergija) opisan kao veoma dobar lijek protiv mučnina u putu. Slučajno je nastao i heparin, lijek koji se koristi za sprečavanje stvaranja krvnih ugrušaka i generalno jedan od najstarijih ljekova koji se i danas koriste.

Jedno od najpoznatijih slučajnih naučnih otkrića je Flemingovo otkriće penicilina, ali godinama prije toga Fleming je došao do još jednog slučajnog otkrića. Rekonstrukcija događaja ide otprilike ovako: mjesec je novembar i naš naučnik je prehlađen ali to ga ne sprečava da radi sa već pripremljenim kulturama bakterija. U jednom trenu kinuo je tako jako da su se posledice toga osjetile i u Petrijeve posude koje su služile za kultivisanje mikroorganizama.

Nekoliko dana kasnije kada je sređivao svoj prostor primjetio je nešto do tada neviđeno – jedna od Petrijevih posuda je bila prekrivena bakterijama svuda, osim na jednom dijelu. Nastavio je sa istraživanjem, a onda i dokazao da postoje supstance u tjelesnim tečnostima koje brzo rastvaraju određene bakterije. Supstancu je nazvao lizozim i pretpostavljao da bi ona mogla uništavati neke bakterijske ćelije a da istovremeno ne šteti ljudskim ćelijama. Ova supstanca danas se naziva i antibiotikom tijela.

Od želje za prestankom glavobolje do otkića formule za osvježavajući napitak

Zamisli da si farmaceut koji se bori sa jakom glavoboljom. Naravno, sve što želiš je da bol u najkraćem roku postane stvar prošlosti. To se samo od sebe ne dešava i odlučiš da eksperimentišeš sa lišćem koke i orašastim plodovima kole. Ali, ne lezi vraže – tvom asistentu u laboratoriji desi se da ovo dvoje slučajno pomiješa sa gaziranom vodom. Međutim, proizvod je, ni manje, ni više, nego prva kola na svijetu.

Danas postoji bezbroj kola varijanti – sa dodatkom ukusa limuna ili trešnje, sa manje šećera ili bez šećera, itd. Verzije bez šećera uglavnom sadrže vještačke zaslađivače. Upravo je saharin, jedan od vještačkih zaslađivača, otkriven sasvim slučajno, i to tokom eksperimentisanja sa katranom.

Otkrivač saharina, zaboravivši da nakon eksperimenta, a prije jela opere ruke, primijetio je da je jelo neobično slatko. Supruga mu je objasnila da nije čak ni greškom moguće da je bilo šta od slatkih sastojaka stavila u jelo. Ubrzo je shvatio da je za sve “kriva” supstanca kojom je vršio eksperiment, a nekoliko godina kasnije patentirao je to što danas zovemo saharinom.

I za kraj – da zasladimo priču

U ovome će nam pomoći veza između uređaja koji emituje mikrotalasne zrake i čokoladice. Ako se pitaš kako, odgovor je: sasvim slučajno. 🙂

Kada je 1945. godine ispitivan ovaj uređaj imena magnetor, jedan naučnik je shvatio da se nekim čudom čokoladica iz njegovog džepa otopila. Pomislio je da je do uređaja, pa je odlučio da testira svoju teoriju uz pomoć kokica. Kada su se kokice iskokale, shvatio je kako mikrotalasno zračenje može biti odlično za pripremanje hrane. Zahvaljujući tome danas imamo mikrotalasnu.

Ovo je samo jedan dio slučajnih naučnih otkrića kojih postoji mnogo. Priče o njihovom nastanku zvuče nevjerovatno, neke čak i magično, a sva ova otkrića uče nas nešto važno – da nikada ne treba prestati sa igrom, eksperimentisanjem i testiranjem svojih ideja, koliko god se to nekada možda činilo suludo. Ko zna do čega sve nas to jednog dana može dovesti. 🙂

Podijeli sa prijateljima:

Povezani članci:

Budi u toku!

Prijavi se na newsletter i ne propusti novosti, obavještenja i zanimljivosti iz STEM svijeta. :)

Budi u toku!

Prijavi se na newsletter i ne propusti novosti, obavještenja i zanimljivosti iz STEM svijeta. :)

Svi znamo da su jagode crvene i da je Donatelo nindža kornjača sa ljubičastim povezom. Znamo i da je suncokret žut, trava zelena, a nebo plavo, ali pitanje je šta ako tvoja plava i moja plava nisu iste? Muči li i tebe isto pitanje? Saznaj nešto više o ovome u našem novom blog postu

Obavještenje

U ponedeljak, 17. juna 2024. godine, u 11:00 sati u Rektoratu Univerziteta Crne Gore, održaće se svečana dodjela priznanja najuspješnijim takmičarima Olimpijade znanja.