Newsletter Subscription

Search

Šta danas znamo o hodajućem kamenju, čudovištu iz Loh Nesa i drugim misterijama u prirodi?

Ako bismo se mislima vratili u 2014. godinu, čega bismo se prvo sjetili? Možda prvih dana u vrtiću ili školi, odlazaka na plažu ili na planinu, prvih simpatija… Moguće da bi nam na pamet pao i Frozen koji je te godine osvojio Oskara za najbolji animirani film, pa bismo zapjevali i dan danas slušanu Let It Go.

Moje sjećanje kaže da je tada strašno popularna bila i Happy od Pharrel Williamsa, a uz pomoć pretraživača sam se sjetila i The Imitation Game, filma o Alanu Turingu, britanskom matematičaru, logičaru i kriptografu. Nego, da ne odlutamo od teme.

Kakve veze ima sve ovo sa hodajućim kamenjem?

 

Za sve ove činjenice i kamenje koje se već desetinama godina “šeta” Dolinom smrti važna je upravo ta 2014. godina. Kao što zaključismo, neko je tada tek rođen, neko se bezbrižno igrao u pijesku, neko je slavio položenu matematiku na fakultetu (ta sam), a vrijedni naučnici su u zimu te godine po prvi put, zahvaljujući time-lapse zapisima, uspjeli da zabilježe kretanje kamenja u jednom dijelu ovog američkog nacionalnog parka. Ali, to nije sve!

Uspjeli su i da otkriju u čemu je stvar sa fenomenom prvi put uočenim davne 1915. godine. I sada slijedi najzanimljiviji dio – u najtoplijem, najsuvljem i najnižem nacionalnom parku u Americi ovaj fenomen nastaje kada se uspostavi savršen balans leda, vode i vjetra!

Stvar je u tome da sa kišom na inače uglavnom suvom koritu jezera Rejsterk, uz pratnju sunca i vjetra, pločice tankog leda koje se formiraju tokom noći guraju kamenje kroz muljevito pustinjsko dno. A ovo se nekada dešava brzinom i od nekoliko metara u minuti!

Nasuprot ovog, postoji jezero za koje se dugo vjerovalo da je dom čudovišta

 

Čudovište mog djetinjstva (koliko od ovo čudno zvučalo) je definitivno ono iz škotskog jezera Loh Nes. Ruku na srce, nije da sam ikada bila tamo, ali jasno se sjećam enciklopedija koje sam kao mlađa listala i u svakoj nalazila razne mitove i legende o Nesiju, neobičnom stanovniku ovog podneblja.

Navodno je prvi put viđeno u davnom 6. vijeku prije nove ere i onda kreću nagađanja. Te da je Nesi preživjela vrsta reptila iz doba dinosaurusa, pa onda da bi mogao biti jedna ogromna riba, možda čak i grenlandski morski pas, te… milion i jedna verzija. A nauka, nakon višegodišnjeg istraživanja koje je obuhvatalo analizu i sekvenciranje DNK iz 250 uzoraka vode iz dubina ovog jezera, kaže da bi Nesi mogao biti džinovska jegulja.

Istina, ova misterija još uvijek nije konačno riješena. Da bi se to desilo potrebna su dodatna istraživanja koja bi potvrdila ili odbacila hipotezu koja se inače kao teorija pominjala i davne 1933. godine. 

Ovo su samo dvije od misterija prirode kojima se sigurno ne zna broja. Ima tu neobičnih fenomena poput El Ninja o kojem smo već pisali, čarobnih krugova pustinje Namib čija je misterija otkrivena a i onih podjednako uzbudljivih za koje nećeš ni trepnuti, a već ćeš potrošiti nekoliko sati zabavljajući se dok ih pretražuješ na internetu. Mislim, sigurno te zanima šta može biti pa Bermudski trougao zovu još i Đavolji trougao i šta je “Taoski šum” pa ga je već godinama istraživan od strane Univerziteta Novog Meksika. A sve ovo samo je početak jednog sjajnog putovanja. 🙂

Podijeli sa prijateljima:

Povezani članci:

Budi u toku!

Prijavi se na newsletter i ne propusti novosti, obavještenja i zanimljivosti iz STEM svijeta. :)

Budi u toku!

Prijavi se na newsletter i ne propusti novosti, obavještenja i zanimljivosti iz STEM svijeta. :)

Svi znamo da su jagode crvene i da je Donatelo nindža kornjača sa ljubičastim povezom. Znamo i da je suncokret žut, trava zelena, a nebo plavo, ali pitanje je šta ako tvoja plava i moja plava nisu iste? Muči li i tebe isto pitanje? Saznaj nešto više o ovome u našem novom blog postu

Obavještenje

U ponedeljak, 17. juna 2024. godine, u 11:00 sati u Rektoratu Univerziteta Crne Gore, održaće se svečana dodjela priznanja najuspješnijim takmičarima Olimpijade znanja.