Newsletter Subscription

Šta korona virus radi našem organizmu? Intervju sa dr Draganom Malović

Šta korona virus radi našem organizmu? Intervju sa dr Draganom Malović

Avgust je i 40 stepeni napolju. Dok hodaš gradom onako užurbano da završiš svoje dnevne obaveze ili pak da ideš na kafu sa društvom, sigurno ti je makar jednom prošlo kroz glavu da li je zaista toliko neophodno nositi masku bez prestanka i koliko realno štitiš sebe i druge od virusa o kojem se toliko priča u poslednjih par mjeseci. “Međusobno rastojanje od minimum 2m” kažu, ali zašto? Šta dobijaš ako asepsolom dobro očistiš sve predmete oko sebe pa onda detaljno opereš ruke? Da li je sve to zaista toliko neophodno i koliko iz prave utiče na smanjenje širenja zaraze? Šta bi se desilo ako se zaraziš?

U našem prethodnom članku, Milica Jovanović je pokušala da nam na jednostavan način približi kako izgleda ovaj virus iz ugla biologije. Kako bismo bili sigurni da nema nerazjašnjenih stvari, danas smo pozvali u pomoć doktoricu Draganu Malović, specijalistkinju internistu, koja inače pod normalnim okolnostima radi u Klinici za endokrinologiju VMA. Doktorica Dragana poslednja četiri mjeseca provodi u Vojnoj Bolnici Karaburma, jednoj od kovid bolnica u Beogradu, pa samim tim mislimo da nema bolje osobe od nje da nam približi neke od stvari koje nam možda i dalje nisu najjasnije u vezi sa korona virusom.

Ne izlazeći iz svog bijelog mantila, ovim radoznalim istraživačima objašnjavala je sve ono što nam do tada nije bilo kristalno jasno i što smo upijali kao informacije iz medija bez odgovora na pitanje “zašto?”. Doktorica Dragana je na sva pitanja odgovorila jednostavno, pa u nastavku čitaj o tome kako nam je ljekarka koja se svakog dana hvata u koštac sa virusom korona objasnila cijelu stiuaciju! 

“Perite ruke, ne dodirujte lice, nosite maske…” Nekada nam se sve ovo čini preteško a niko nam ne objašnjava zašto je zaista važno. Doktorice, riješite nam nedoumice, kako korona virus ulazi u organizam čovjeka? 

Korona virus je respiratorni virus, što znači da u organizam čovjeka ulazi udisanjem vazduha u kojem se nalaze čestice virusa, u koje iste dospjevaju disanjem, kašljanjem i kijanjem oboljelog. To je razlog zašto su glavne mjere prevencije držanje rastojanja do 2 m između ljudi i nošenje maski. Ređi način na koji virus može dospjeti u organizam čovjeka je preko sluznice oka (konjuktive), što se dešava takođe u slučaju kašljanja ili kijanja oboljelog ili diranjem očiju prljavim rukama nakon kontakta sa zaraženim. Zbog toga se ljekari koji rade sa oboljelim od korona virusa štite između ostalog i nošenjem zaštitnih naočara i čestim pranjem ruku.


Kao što ste rekli, ukoliko nismo pažljivi u svakodnevnim društvenim interakcijama može se desiti da virus korona uđe u naš organizam. Šta se dešava u tom slučaju: kada se u organizmu čovjeka nađe virus korona? 

Na osnovu dosadašnjeg znanja i iskustva znamo da korona virus najčešće izaziva zapaljenje pluća, ali isto tako može dovesti do oštećenja i niza drugih organa (jetra, srce). 

Zbog toga težina bolesti može varirati od lake prehlade sa povišenom temperaturom pa do prestanka rada pluća. Takođe znamo da kod velikog broja inficiranih neće doći do razvoja nikakvih tegoba, što ne znači da nisu zarazni za svoju okolinu.

E to je ono što nas posebno zbunjuje. Kako to da neki ljudi umiru usled zaraze ovog virusa, dok se drugi uspješno liječe ili ne osjećaju ozbiljnije simptome od onih kada se prehlade? Zašto se to dešava i zašto su hronični bolesnici posebno ugroženi?

Odgovor organizma na infekciju zavisi od karakteristika našeg imunog sistema (odbrambenih sposobnosti organizma), tako će kod nekih imunološki odgovor biti veoma buran i dovesti do teških upala, dok će kod drugh infekcija proći neprimjećeno. 

Iskustvo je pokazalo da se kod prethodno bolesnih osoba (dijabetičari, srčani, bubrežni i plućni bolesnici, gojazni) sve hronične bolesti dodatno pogoršavaju, što u kombinaciji sa akutnom infekcijom može dovesti do teškog oblika bolesti, pa čak i do smrtnog ishoda. Zato se navedene grupe bolesnika smatraju visokorizičnim, zbog čega je potrebno da se posebno čuvaju od infekcije korona virusom.

Na samom početku pandemije smo mogli čuti dosta priča o tome kako moramo nabaviti dodatne resporatore. Kako to da respiratori odjednom postaju najvažniji resurs i zašto su pluća jedan od najugroženijih organa?

Kao što smo već rekli, korona virus je respiratorni virus, što znači da u najvećem broju slučajeva napada pluća, zbog čega je najčešća manifestacija bolesti upala pluća. U teškim slučajevima kada je upala pluća toliko izražena da pacijent ne može samostalno da diše, neophodno je primjeniti različite metode respiratorne podrške, što može značiti primjenu kiseonika preko različitih maski, pa sve do priključenja pacijenta na aparat za disanje (respirator) koji u potpunosti preuzima plućnu funkciju (diše umesto pacijenta).

S obzirom na to da radite u jednoj od kovid bolnica u Beogradu i svakodnevno ste u kontaktu sa zaraženim pacijentima, možete li nam reći kako je biti ljekar u vrijeme epidemije?

Liječenje oboljelih od korona virusa zahtjeva saradnju ljekara različitih specijalnosti, infektologa, pulmologa, internista i drugih. 

Svi zajedno, a u saradnji sa medicinskim tehničarima, nalaze se pred posebnim izazovom, zbog niza nepoznanica u vezi ove bolesti, velikog broja oboljelih i ograničenih zdravstvenih kapaciteta. Zato je danas možda i teže nego inače biti ljekar, ali smo svi svjesni da se na nama nalazi velika odgovornost i da su oči javnosti, a pre svega naših pacijenata uprte u nas. Stručna javnost svakim danom dolazi do novih informacija o liječenju ove bolesti. Svi se nadamo da će poštovanjem svih preporučenih preventivnih mjera (nošenje maski, držanja rastojanja i pranja ruku) ubrzo doći do suzbijanja ove bolesti.

Imajući u vidu količinu posla koju doktorica Dragana ima, kao i to koliko je potrebna svojim pacijentima, ovim smo se zahvalili na izdvojenom vremenu i vrijednim informacijama koje je sa nama podijelila. Ne smijemo zaboraviti da su doktori i svi ostali zaposleni u zdravstvenim ustanovama na prvim linijama fronta u borbi protiv pandemije korona virusa. Radi njih i svih nas, moramo uraditi ono što je do nas kako bismo im pomogli u toj borbi. Najbolji način da to uradimo je da pratimo propisane mjere i budemo oprezni. Zato zapamti, i dok si u prodavnici, sa društvom, u restoranu, na putu do plaže #Distanca Ruke Maska.

Osim toga, ukoliko želiš da se informišeš o nečemu vezano za korona virus, ili pak provjeriš informacije na koje nailaziš, najbolje je da to uradiš putem veb sajta Instituta za javno zdravlje Crne Gore, kao i na sajtu Svjetske zdravstvene organizacije

Ovaj edukativni članak je dio serijala o korona virusu, koji ima za cilj da mladima objasni najvažnija pitanja vezana za virus uz eminentne stručnjake i naučnike. Cijeli serijal, kao i portal STEMedukacija.Me, dio su društveno odgovornog programa kompanije doMEn, registrara crnogorskog nacionalnog domena .ME.

Podijeli sa prijateljima:

Povezani članci:

Budi u toku!

Prijavi se na newsletter i ne propusti novosti, obavještenja i zanimljivosti iz STEM svijeta. :)

Budi u toku!

Prijavi se na newsletter i ne propusti novosti, obavještenja i zanimljivosti iz STEM svijeta. :)

Obavještenje

Imamo sjajne vijesti za tebe! Novo, XVIII izdanje matematičkog lista Dijagonala, dostupno je na našem sajtu! Možeš ga naći u sekciji Biblioteka.