Newsletter Subscription

Zašto je Dan kompjuterske sigurnosti važan?

Možda ne zvuči tako ludo zabavno kao Dan mladih, delfina ili Nutele (da, i ovo poslednje postoji), ali Dan kompjuterske sigurnosti je tu da nas podsjeti na stvar koju često smetnemo sa uma provodeći svakog dana sate i sate ispred računara, tableta ili telefona – koliko je važno učiniti sve što je u našoj moći da vrijeme koje provodimo onlajn bude ne samo zabavno, već i bezbjedno.

Preporuke poput te da pristupne podatke ne dijeliš ni sa kim, kao i da ne koristiš istu šifru za sve su ti vjerovatno već poznate. Isto tako, važno je da same šifre malo “zakomplikuješ” i da se sjetiš da ih s vremena na vrijeme promijeniš. Ali, kako je uopšte do potrebe za svim tim došlo, odgovor pronađi u nastavku.

Sigurnost prije sigurnosti

Da bismo došli do nekog iole smislenog zaključka, vratićemo se malo u prošlost. Prva stanica su 60-te gdje ćemo posjetiti Fernanda Korbata. On nam je, između ostalog, važan zbog toga što je bio prva osoba koja je uvela moderne kompjuterske lozinke. To je uradio jer je želio istraživačima omogućiti pristup privatnim istraživačkim fajlovima na MIT-u.

Znaš li da postoji i Dan lozinki?

Ovaj dan obilježava se prvog četvrtka u maju sa ciljem da se podigne svijest o korišćenju jakih, bezbjednijih lozinki.

Ono što možeš da uradiš je da uvijek koristiš različite lozinke koje se sastoje od malih i velikih slova, brojeva i specijalnih karaktera. Zatim, kreiraj dodatni sloj bezbjednosti tokom prijavljivanja na svoje onlajn naloge kroz dvofaktorsku autentifikaciju, prepoznavanje lica i kod za jednokratnu upotrebu.

Spremni smo za nastavak putovanja. Zaustavljamo vrijeme na 29. oktobar 1969. u 22:30 h. Nalazimo se u laboratoriji Univerziteta Kalifornija u Los Anđelesu. Upravo tada je, sa jednog na drugi kompjuter poslata prva elektronska poruka, a kasnije je ovaj datum uzet za obilježavanje Svjetskog dana interneta.

Kako je nastao Dan kompjuterske sigurnosti?

Negdje davno sam pročitala da je internet za 5 godina uspio ono za šta je televiziji bilo potrebno čak 13 godina – da dostigne cifru od 50 miliona korisnika. E sad, podaci kažu da se broj korisnika računara povećao naglo i da se to desilo 80-ih godina. Računari su se koristili za obradu i čuvanje važnih podataka u firmama, korporacijama, školama i ostalim institucijama. Kako su evoluirali računari, tako su se napredovale i vještine hakovanja, malveri i virusi.

Da važni podaci ne bi bili ugroženi, stvorila se potreba za većim ulaganjem u kompjutersku sigurnost. To je, između ostalog, bio okidač da se 1988. ustanovi Dan kompjuterske sigurnosti koji se obilježava svakog 30. novembra širom svijeta.

Osim korišćenja složenih i uvijek različitih lozinki koje ćeš često mijenjati, ono što možeš da uradiš je i da vodiš računa o tome koje podatke ostavljaš na internetu. Za lozinke ne koristi datum rođenja ili slične podatke koji lako mogu biti otkriveni.

Kada je mejl u pitanju, pripazi da ne otvaraš priloge i linkove koji stižu od nepoznatih i sumnjivih pošiljaoca koji se često predstavljaju kao neko koga poznaješ. Ista stvar je i sa “nagradnim igrama” na društvenim mrežama u kojima ti se traži da ostaviš podatke sa kartice ili da, opet, klikneš na neki čudan link.

Još korisnih savjeta pronaći ćeš u priručniku koji je vjerovatno već dobro poznat starijima – Bezbjednost djece na internetu i društvenim mrežama.  Baci pogled, a onda se baci na posao jer i briga o onlajn sigurnosti može biti itekako zabavna.

Podijeli sa prijateljima:

Povezani članci:

Budi u toku!

Prijavi se na newsletter i ne propusti novosti, obavještenja i zanimljivosti iz STEM svijeta. :)

Budi u toku!

Prijavi se na newsletter i ne propusti novosti, obavještenja i zanimljivosti iz STEM svijeta. :)