Newsletter Subscription

Kad porastem biću: Džon Bredford, majstor u startap svijetu

Kad porastem biću Džon Bredford, majstor u startap svijetu

Riječ sa kojom smo se poslednjih par godina svi imali prilike sresti (još češće nego ranije) jeste startap. To, nažalost, nije pojam koji se obrađuje u školi, a ni na fakultetima, ali srećom, tu je internet, pa ukoliko, recimo, pratiš redovno portal STEMedukacija.me, sigurno da ti serijal članaka o Spark.me startap avanturi nije promakao.

Ali, pitanje je da li zapravo znaš pravo značenje riječi startap? Ili, još bolje, šta to jednu kompaniju čini startapom? 

Sigurno da te riječi kao što su inovativnost, nov proizvod, tehnologija asociraju na startap, ali izabrala sam da ti prenesem definiciju Paula Grama po kojem je startap zapravo kompanija koja je kreirana tako da raste brzo, dok sve ostalo što nas asocira na startap kao gore navedeni pomjovi, proizilaze iz njenog rasta.

Vjerovatno ti ni sada puno toga nije jasno, ali pokušaću da objasnim u narednoj sekciji, a onda i predstavim Džona Bredforda, jednog od ključnih aktera u izgradnji startap zajednice u Evropi.

Karakteristike startapa

Karakteristike startapa

Dok se svakako na milione novih kompanija stvara svake godine širom svijeta, da li baš za svaku novu kompaniju možemo reći da je startap? 

Ako se sjetimo definicije gore i pitanja rasta kompanije, jasno će nam biti da samo mali dio tih novootvorenih kompanija zapravo postaju startapovi. Što je svakako okej, jer nije baš svakoj kompaniji cilj da bude prisutna na globalnom tržištu ili joj prosto karakteristike njenog proizvoda to ne dozvoljavaju, zar ne?

Tako dolazimo do prve bitne karakteristike startap ideje – bitno je da postoji mogućnost da je ta ideja skalabilna, a to znači da njeni kreatori imaju viziju da njihov proizvod bude namijenjen globalnom tržištu, te da tako zadovoljava potrebe što većeg broja ljudi.

Dakle, da bi kompanija mogla da ima rast koji je dovoljan da bi se zvala startapom, potrebno je da napravi proizvod koji je potreban velikom broju ljudi plus da ima mogućnost da dopre do tog velikog broja ljudi.

Uvodimo primjer pekare i softverske kompanije kako bi vidjeli njihove mogućnosti skalabilnosti na osnovu gore opisanih karakteristika.

Pekara VS softverska kompanija - šta je vjerovatnije da će postati startap

Pekara VS softverska kompanija – šta je vjerovatnije da će postati startap? 

Pekare se otvaraju širom svijeta i budimo realni, krofne i hljeb su proizvodi koji će vjerovatno zauvijek imati svoju publiku. Tako da je prva karakteristika – proizvod koji je potreban velikom broju ljudi zadovoljena. Ali, pitanje je da li krofne i hljeb iz lokalne pekare u Podgorici imaju svoje kupce van nje? 

Trebalo bi da je odgovor na ovo pitanje jasan – iako su ovo proizvodi koji su zaista potrebni kako nama u Crnoj Gori, tako i građanima Francuske, Velike Britanije, Kine, Amerike – to su proizvodi koji su namijenjeni samo lokalnom tržištu – dakle veoma ograničenom broju ljudi. Teško da ćemo za hljeb koji kupujemo svakog dana ići dalje od grada u kojem živimo, iako bi bilo odlično ako bismo nekako mogli da se teleportujemo do Pariza, jer francuski baget je francuski baget. No, to je za sada, na našu veliku žalost, moguće jedino u science fiction filmovima. 😀

A sada da vidimo mogućnosti softverske kompanije da postane startap. Jasno ti je svakako da svaka softverska kompanija nije startap, ali da ima veće mogućnosti od gore navedenog primjera pekare da to postane. Zašto je to tako? 

Sjetićeš se druge karakteristike koja je bitna za rast, tj. one koja nedostaje pekari, a to je mogućnost da se dopre do velikog broja ljudi i da se proizvod koristi od strane ljudi sa globalnog tržišta. Dakle, tu nemamo problem ograničenosti na lokalno tržište. 

Ali, šta određuje hoće li softverska kompanija imati veliki rast i time postati startap? 

To je svakako proizvod ili problem koji ona rješava – te pitanje, da li je taj proizvod nešto što je potrebno velikom broju ljudi? 

Pa tako, ukoliko bi se taj softver odnosio na učenje crnogorskog jezika ljudi čiji je maternji jezik slovenački, svakako da bismo uspjeli da dopremo do određenog broja ljudi kojima je to potrebno, ali ne bi ih bilo previše. Dok sa druge strane, ako je softver namijenjen učenju engleskog jezika ljudi kojima je maternji kineski, to bi svakako imalo potencijala da postane startap, jer je broj ljudi koji imaju ove potrebe znatno veći. 

Nadam se da sam ti bar malo približila pojam startapova, a sada te uvodim dalje u svijet startapa kroz uspješan primjer Džona Bredforda.

Ko-je-Džon-Bredford-i-zašto-je-bitan-za-startap-zajednicu-u-Evropi.png

Ko je Džon Bredford i zašto je bitan za startap zajednicu u Evropi? 

Džon Bredford (Jon Bradford) je preduzetnik, investitor početnog kapitala i ekspert za korporativne inovacije. Kao što smo već spomenuli, jedan je od ključnih aktera u izgradnji startup zajednice u Evropi, o čemu nam svjedoči i nadimak koji se veže za njega – kum evropskih akceleratora (Godfather of European accelerators). 😀

I on je kao Majk Masimino i Met Malenveg bio govornik na Spark.me konferenciji 2016. godine kada nam je govorio o startapovima, interesima korporacija da investiraju u startapove i startap safariju. 

Trenutno radi u Dynamo Ventures, fondu koji je fokusiran na startap investicije u oblasti lanca snadbijevanja i mobilnosti ljudi. Suosnivač je i F6S – startup zajednice koja okuplja više od 4 miliona startapova i njihovih osnivača i pruža im podršku u rastu kroz različite resurse) kao i Tech.eu (tehnološkog bloga sa glavnim fokusom na rastući evropski tehnološki ekosistem).

Sa razlogom je dobio ime kuma evropskih akceleratora, jer je osnivač Ignite100 akceleratora u Velikoj Britaniji, Startup Wise Guys akceleratora u Estoniji, Eleven Venture akceleratora u Bugarskoj, dok je pored toga bio angažovan kao mentor brojnih startap akceleratorskih programa širom svijeta, od Montreala do Moskve.

Njegovu impresivnu biografiju zaokružuje i podatak da je bio i izvršni direktor Techstarsa u Londonu, koji se smatra jednim od najboljih startup akceleratora na svijetu.

I ima još mnogo toga, ali sve o Džonu možeš vidjeti na njegovom sajtu – jd.me i Linkedin profilu.
“Pružanje prilika budi iskru u meni”

“Pružanje prilika budi iskru u meni”

Kada smo Džona 2016. godine upitali šta budi iskru u njemu, opisao nam je svoje odrastanje u Belfastu, gradu u kojem je u vremenu njegovog života tamo, postojala nevjerovatno velika stopa nezaposlenosti. Zato je njegov odgovor na – što budi iskru u njemu bio “pomaganje drugim ljudima i omogućavanje da im se pruži prilika”.

Iako je svoju poslovnu karijeru počeo poslom računovodje, te je taj period predstavljao “dosadniji” dio njegovog života, iz njegove impresivne biografije možemo zaključiti da je jačina njegove iskre da pruži priliku drugim ljudima pomogla u pisanju zanimljivijih stranica njegovog života. A pritom je svojim naporima zaista i pomogao velikom broju startapova širom svijeta i otvorio prozor mogućnosti njihovim osnivačima.

A šta je to što budi iskru u tebi? 🙂

Podijeli sa prijateljima:

Povezani članci:

Budi u toku!

Prijavi se na newsletter i ne propusti novosti, obavještenja i zanimljivosti iz STEM svijeta. :)

Budi u toku!

Prijavi se na newsletter i ne propusti novosti, obavještenja i zanimljivosti iz STEM svijeta. :)

Obavještenje

Polaganje testa za DoMEn školu programiranja je 01. oktobra u 9.00h, u prostorijama PMF-a u Podgorici- sala 207 za osnovce i 208 za srednjoškolce.