Sigurna sam da znaš koliko je ICT industrija vremenom napredovala i da zanimanja iz ove oblasti nude mnoge mogućnosti i uslove za razvoj profesionalne karijere. Ipak, ako pogledaš statistiku ove industrije vrlo brzo ćeš doći do zaključka da su u njoj dominantniji muškarci, odnosno da muškaraci čine većinu ljudi koja se bave programiranjem širom svijeta. Statistički podaci nam govore da žene čine između 5 i 10% svih programera. Sa druge strane, ukoliko pomisliš na to koliko je žena izvršilo nevjerovatan uticaj na razvoj softvera i računara i koje to čine i danas, programiranje ne mora djelovati kao zanimanje rezervisano za muškarce.
U čast djevojčica, djevojaka i žena koje se bave programiranjem, svake godine četvrtog četvrtka u aprilu obilježava se Međunarodni dan djevojčica u ICT-u, a ove godine će ovaj međunarodno priznati praznik proslaviti i desetu godišnjicu. Međunarodna unija za telekomunikacije Ujedinjenih nacija (ITU) obilježavanjem ovog dana ističe potrebu za promocijom prilika za razvoj karijera djevojčica i žena u najbrže rastućoj grani privrede. Glavni cilj proslave ovog dana jeste izgradnja svijesti o rodnoj ravnopravnosti i u digitalnom svijetu, podrška tehnološkom obrazovanju, te sticanje digitalnih vještina i podsticanje djevojaka i žena da aktivno grade karijeru u STEM oblastima.
Osim prethodno pomenutog, ovaj dan služi da sve djevojke i žene širom svijeta motiviše da razvijaju vještine neophodne za bavljenje naukom, tehnologijom, inženjerstvom i matematikom, jer upravo one mogu biti korisne u njihovoj budućnosti i otvoriti im mnoge puteve u karijeri.
Pitaš se šta možeš da očekuješ ulaskom u ITC industriju? ICT profesionalci rade na nekim od najuzbudljivijih projekata koji se mogu zamisliti, a osim toga zarađuju plate koje su najčešće daleko iznad prosječnih i uživaju u raznim mogućnostima napretka u ovom sektoru. Mladi ljudi koji uče kodiranje, razvoj aplikacija i računarstvo neće biti samo u dobrom položaju za uspješnu karijeru u ICT sektoru, već vještine koje steknu će postati snažna prednost za njih kao studente, ukoliko se opredijele da nastave svoju karijeru u bilo kojoj drugoj oblasti.
Najpoznatije programerke naše istorije
Za svaku ženu, djevojku, djevojčicu koja razmišlja da postane programer, možda je ohrabrujuće znati da, iako žene čine samo nekoliko procenata profesionalnih programera, to nije učinilo da mnoge od njih budu vinovnici revolucije inovacijama i dostizanju samog vrha ove industrije. Uz svoju pamet i stečene vještine pobrinule su se da svaki put kada se izgovore njihova imena, podsjete na to da programiranje nema veze sa tim kojeg smo pola, već samo sa talentom, napornim radom i strašću koju imamo dok radimo ono što volimo. U nastavku ti dajemo pregled 5 žena koje su svojim programerskim sposobnostima učinile da danas svijet bude bolje mjesto za život i rad.
- Ada Lovelace – Pretpostavljam da si već čio/la za ovo ime, ali ne možemo a da ne pomenemo njena dostignuća. Ada je bila ćerka engleskog pjesnika lorda Bajrona i matematičarka koja je poznata po radu sa “ocem računara“ Charlesom Babbageom. Upravo on je dizajnirao Analitical Engine, prvu Turing-ovu kompletnu mašinu koja je sadržala koncepte uslovnog grananja i petlje. Ada Lovelace je bila prva koja je primijetila da se ova mašina može koristiti za mnogo više funkcija od pukog izračunavanja. Njen plan se smatra prvim programom, a ona prvim programerom. Upravo u njenu čast, 1979. godine razvijen je programski jezik Ada, koji je i danas u upotrebi.
- Grace Hooper – Sigurno znaš da su na samom početku računarskog doba programeri mogli da rade na računarima samo koristeći binarni kod jedinica i nula. Jedna od prvih koja je pokušala da to promijeni, čineći kod čitljivijim, efikasnijim i zabavnijim, bila je Grace Hooper, koja je nerijetko zvana „kraljica softvera“ ili „baka COBOL“. Upravo je rad na ovome na kraju doveo do stvaranja COBOL-a 1959. godine.
- Margaret Hamilton – Bila je američka informatičarka, a prva asocijacija na pomen njenog imena bila je “majka softverskog inženjeringa”. Upravo, softverski inžinjering je jedan od najčešće korišćenih izraza koji se odnosi na rad profesionalnih programera. Zapravo ga je prvo “skovala” Margaret Hamilton. Međutim, njena dostignuća se nisu zaustavila na tome. Bila je direktorka Odjeljenja za softversko inženjerstvo tima koji je razvio ugrađeni softver za let za svemirski program Apollo. Njen doprinos je obuhvatio misiju Apolo 11, koja je uspešno spustila prve ljude na Mjesec.
- Marissa Mayer – Poslednjih nekoliko godina Marissa Mayer bila je poznata kao izvršna direktorka Yahoo-a, za koji si sigurno čuo/la, sve dok kompanija na kraju nije prodata kompaniji Verizon Communications. Ipak, to nije ono po čemu se proslavila Marissa. Njena priča je primjer jednog od najzapaženijih prelaza iz karijere programera/ke na sferu biznisa i menadžmenta. Ona je takođe došla na istaknuto mjesto u jednoj od tebi najpoznatijih svjetskih firmi – Google. Bila je 20. zaposleni u kompaniji i prva žena inženjer, pomažući u stvaranju proizvoda poput Google Maps, Google News i Gmail.
- Jade Raimond – Od svih grana razvoja softvera, razvoj video igara vrlo često može izgledati kao područje u kojem najviše dominiraju muškarci. Međutim, Kanađanka Jade Raimond razbija te predrasude. Kao programerka i kreatorka video igara osnovala je kanadske studije koji su trenutno u vlasništvu Electronic Arts-a i Ubisofta. Kao producentkinja radila je na serijama video igara koje ti mogu zvučati poznato: Assassin’s Creed, Watch Dogs ili Tom Clancy’s Splinter Cell: Blacklist. Dakle, tvrdnja da su video igre za dječake je potpuno opovrgnuta, zar ne?
Drago nam je da se postojeće predrasude o neravnopravnosti polova u ICT industriji razbijaju i da se vremenom povećava broj žena koje se odlučuju za karijeru baš u ovim oblastima. Vođene ovim primjerima, nadamo se da će mnoge mlade djevojke i žene dobiti dodatni vjetar u leđa za usavršavanje u ICT industriji i postati uspješne programerke koje ostavljaju pečat u svom vremenu!
